U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena. U 3 sata kazaljke ćemo pomaknuti za 2. Što se sve mijenja u sljedećim mjesecima, hoćemo li imati posljedice na zdravlje i u kojoj je fazi planirano ukidanje pomicanja sata, donosi Kristina Bubnjević…
Posljednji je vikend u listopadu, kazaljke na satu pomičemo unazad i spavamo jedan sat duže – počinje zimsko ili standardno računanje vremena. Zbog toga ćemo se ujutro buditi po svjetlu, no navečer će brzo padati mrak. Pitali smo građane jesu li ‘tim‘ zimskog ili ljetnog računanja:
“Neka bude ono isto vrijeme. To volim.”
“Ljetno, da dan što duže traje. Nisam primijetila da se zdravstveno osjećam bolje ili lošije zbog toga. Kada sam bila mlađa bilo mi je draže da duže spavam, a sada mi je draže da dan duže traje id a smo duže vani. Svi se ljepše osjećamo kada je više sunca.”
“Ja sam se već naviknuo. Ali bolje bi bilo da ostane stalno isto – ljetno jer je onda duži dan.”
“Ja bih najrađe da se sad pomakne i da se više ne miče, na onaj stari način, na zimsko. Meni je bilo frustracija kada sam se morala sat vremena ranije buditi.”
“Bolje bi bilo da je jedno, da nema čejnđanja. Ono ljetno. Ovo sada kada se pomakne unazad to je mrak već u 4, 5 popodne.”
Pomicanje sata utječe na troškove života. Naime, mijenja se tarifa za računanje struje što će se odraziti na režije građana. Iz HEP-a tako podsjećaju da će se jeftinija tarifa električne energije sljedećih šest mjeseci računati od 21 do 7 sati. A bitna promjena stiže i za vozače. Tijekom vožnje danju moraju imati upaljena kratka ili dnevna svjetla. Inače im prijeti kazna od 30 eura. A kakav utjecaj, osim na novčanik, pomicanje sata ima na zdravlje građana? Psihologinja Mirjana Soljačić iz Udruge Pragma za Media servis je rekla da se građani mogu suočiti s poremećajima spavanja i raspoloženja.
“Studije pokazuju da postoji porast depresije, tjeskobe, anksioznosti, ali i suicidalnih misli kada dolazi do tih vremenskih promjena. Isto tako pokazuje se da je veći broj prometnih nesreća i srčanih udara, pogotovo kod starijih i onih koji boluju od kroničnih bolesti. Dijelom se taj porast prometnih nesreća može pripisati padu koncentracije koji dolazi uslijed manje sati sna. Ne dolazi do problema u mentalnom zdravlju zbog promjene sata već ta promjena sata može malo povećati i pogoršati postojeće poteškoće tako da je to jako individualno.”
A brojni negativni utjecaji potaknuli su europske građane da pokrenu peticiju da se ukine pomicanje sata nakon čega je Europski parlament usvojio rezoluciju o ukidanju. No, pandemija koronavirusa i brojne krize bacile su temu u drugi plan. Postojao je još jedan problem zbog kojeg se ideja nije realizirala, a više je za Media servis rekla europarlamentarka Biljana Borzan.
“Zapravo blokada je nastala zbog toga što se moramo dogovoriti sve članice države između sebe koje vrijeme ćemo uzeti – ljetno ili zimsko. Europska unija se podijelila otprilike na dvije podjednake polovice – jedni su bili za ljetno, a drugi za zimsko. Do dogovora nije uspjelo doći i upravo se zbog toga ova odluka odgodila do daljnjeg. Trenutno nemam nikakvu informaciju da se nešto pomiče u tom smislu.”
Zemlje ovisne o turizmu, među kojima je i Hrvatska, žele ljetno računanje vremena, no Europa si ne može dopustiti različite vremenske zone pa je Borzan imala prijedlog kako udovoljiti svima:
“Ja sam predlagala da se pomaknemo na pola sata – da mi koji smo za ljetno idemo u smjeru zimsko, a oni koji su za zimsko idu malo u smjeru ljetnog. To nije neobično jer postoji u dijelu država u svijetu. No, takva inicijativa uopće nije došla na stol, nije se o njoj raspravljalo.”
Na ljetno računanje vremena vraćamo se posljednji vikend u ožujku.
