U noći sa subote na nedjelju, točnije 31. listopada u 3 sata završit će ljetno računanje vremena i početi zimsko kada se kazaljke pomiču jedan sat unatrag.
Ljetno računanje vremena završava u noći sa subote na nedjelju u 3 sata ujutro i time počinje zimsko računanje, što znači da se kazaljka na satu mora vratiti jedan sat unatrag, odnosno s 3 na 2 sata.
Pomicanje sata odrazit će se i na željeznički promet, u kojem će vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu kako bi bili u skladu s voznim redom. Povratkom na zimsko računanje vremena mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun, pa će se sada utrošena električna energija prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi od 21 do 7 sati.
Ovakvo računanje vremena je, smatra se, zapravo ispravno, a u njemu sudjeluje otprilike 70 posto zemalja diljem svijeta. Amerikanci pomiču satove prve nedjelje u ožujku, a vraćaju ih na standardno vrijeme prve nedjelje u listopadu. Europljani ljetno računanje vremena započinju zadnjom nedjeljom u ožujku i završavaju zadnjom nedjeljom u listopadu.
Spavanje sat vremena dulje mnogi će dočekati s oduševljenjem, ali to ne znači da će povoljno utjecati na biološki sat kojeg svatko od nas ima u sebi. Ovo može uzrokovati stanje kroničnog umora, iscrpljenosti i glavobolje, a pojedinci te osjećaju znaju usporediti s osjećajem jet laga.
