Pandemija koronavirusa postala je svakodnevna i neizbježna tema. Velik broj građana izgubljen je u moru informacija, ne zna kome vjerovati, kome postaviti pitanje, a na ruku ne ide ni činjenica da je među građanima niska razina zdravstvene pismenosti. Tako je danas održana panel diskusija ”Izgubljeni u pandemiji informacija o COVID-u 19” u sklopu prvog javnog predstavljanja EU projekta Zdravstveni opservatorij.Više od 40 % građana nije se cijepilo zbog različitih informacija i sumnje u sigurnost cjepiva, više od 50 % navodi da je neiskrenost razlog nepovjerenja Nacionalnom stožeru, a čak njih 71,3 % da je tome razlog nedosljednost, rezultati su ankete predstavljene na panelu. Tko je zakazao i gdje kad je u tolikoj mjeri nepovjerenje građana prema cijepljenju? Epidemiolog Bernard Kaić:
”Ljudi koji su neskloni cijepljenju i od ranije, vezano uz ova dječja cijepljenja su neskloni zbog nedostatka povjerenja u institucije i u politiku, a ne toliko u samu struku ili znanost. Ovdje kod Covida se to sve jako izmiješalo. Naravno da o Covidu moraju govoriti i političari i struka, pa često građani više ne znaju razlikovati tko govori što, pa smo im zapravo svi isti”.
Dok nepovjerenje prema nadležnim institucijama i struci ne jenjava, COVID kriza nastavlja ukazivati na potrebu za boljom suradnjom struke i građana te jasnom i vjerodostojnom komunikacijom. A upravo je Covid kriza stvorila drugu pandemiju- infodemiju – upozorila je specijalistica psihijatrije iz Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Tea Vukušić Rukavina.
”A to je da smo mi zaista zbog situacije koja je nastala konstantno bombardirani informacijama o Covidu i građani već zamjeraju da je prva vijest koju svaki dan čuju koliki je broj novooboljelih. Dakle, mi konstantno ponavljamo podatke koji jesu bitni, ali bitni su prvenstveno nama kao struci, ali građanima isto tako treba prezentirati i druge poruke. Mediji tu imaju odgovornost napraviti jedan kritički osvrt na plasiranje informacija”.
Marina Škrabalo, predstavnica Zdravstvenog opservatorija kaže da nikad nije kasno da se iz dosadašnje komunikacije nešto nauči, ali da bi se trebalo uključiti puno više saveznika poput sindikata, poslodavaca, odgojno-obrazovnih ustanova.
”Ako se u startu marginalizira, stigmatizira ili s prezirom odmahuje rukom na činjenicu da mi imamo 50 posto ljudi koji se nečega boje vezano uz Covid i cijepljenje. To bi se trebalo segmentirati i fokus bi se trebao staviti na onih 25, 30 posto ljudi koji zapravo jesu otvoreni prema dodatnom uvjeravanju i razgovoru, ali na način koji poštuje njihov strah i poštuje njihovu potrebu za informacijom”.
A što građani poručuju vladajućima? Promijenite retoriku, komunicirajte iskrenije, bez ucjena i zastrašivanja, ali i pridržavajte se i sami mjera, rezultati su predstavljenog istraživanja.
