Suci Vrhovnog suda i profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu raspravili su aktualna pitanja hrvatskog parničnog postupka na prvom Danu građanskog procesnog prava. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Katedra za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Vrhovni sud Republike Hrvatske u suradnji s Pravosudnom akademijom bili su organizatori skupa „Dan građanskog procesnog prava“ održanog u prostorijama Hrvatskog državnog arhiva. U ime organizatora okupljenim sucima i državnim odvjetnicima obratili su se prodekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Iris Goldner Lang, ravnateljica Pravosudne akademije Kristina Bekavac, te predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić. Skup je pozdravio i ministar Damir Habijan iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a kao poseban gost prisustvovala je i zamjenica predsjednika Ustavnog suda izv. prof. dr. sc. Maša Marochini Zrinski.
„Naša je uloga dvostruka – obrazovati nove generacije pravnika i razvijati pravnu znanost te istodobno biti mjesto stručnog i otvorenog dijaloga između akademske zajednice i institucija koje svakodnevno stvaraju i primjenjuju građansko procesno pravo. Upravo zato Pravni fakultet posebno cijeni suradnju s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske i Pravosudnom akademijom. Ovaj susret suradnju pokazuje na najbolji mogući način jer akademska zajednica dobiva neposredan uvid u svakodnevne probleme primjene prava, dok suci dobivaju prostor za razgovor s akademskom zajednicom i za sagledavanje postojećih rješenja iz šire sustavne perspektive“, naglasila je u prodekanica Pravnog fakulteta Iris Goldner Lang.
Predsjednica Vrhovnog suda, Mirta Matić istaknula je značaj susreta, prvog ovakve vrste, te naglasila nužnost suradnje pravne znanosti i prakse.
„Nijedan od aktera pravosudne zajednice, a posebno Pravni fakultet i Vrhovni sud, ne smiju biti izolirani skupovi, nego skupovi koji se u određenim dijelovima preklapaju zato što imamo jednu zajedničku dužnost, a to je dužnost u razvoju prava. Drago mi je da su profesori i suci suglasni u tome da znanstvena dostignuća ne smiju ostati zatvorena i zaključana u profesorskim kabinetima i da znanost mora imati svoj susret s praksom, točno kao što sudska praksa ne može ostati samo u sudnicama, već se i prilikom svog kreiranja mora susresti s teorijom znanosti. Ovi susreti su prilika da najviše institucije pravosudne zajednice međusobnim dijalogom pokušaju dostići najviše pravne standarde, a sve kako bi se osigurala pravna sigurnost“, poručila je Matić.
Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, naglasio je nužnost izvansudskog rješavanje sporova i najavio Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći.
„Ono što građanima zapravo želimo ponuditi je jači naglasak na izvansudsko rješavanje sporova. Zato smo mi ove godine i predložili novi Zakon o medijaciji kojim želimo rasteretiti sudove, ali i osigurati brže rješavanje njihovih problema koji inače pred redovnim sudovima dulje traju. I treće pitanje – Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji će uskoro biti u proceduri, nadam se i do kraja godine, gdje uvodimo svojevrsnu novinu – dostupnost besplatne pravne pomoći putem sustava e-Građani“, rekao je Habijan.
Skup je u prvom redu bio namijenjen sucima i državnim odvjetnicima. Svrha susreta bila je u većoj mjeri povezati suce odnosno državne odvjetnike kao praktičare te profesore Katedre za građansko procesno kao teoretičare građanskog procesnog prava, a kako bi se razmijenila razmišljanja o nekim od najaktualnijih tema građanskog parničnog postupka te potaknule eventualno potrebne izmjene Zakona o parničnom postupku.
U okviru četiri panela, suci Vrhovnog suda, Visokog trgovačkog suda, županijskih i općinskih sudova te profesori Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu raspravljali su o troškovima parničnog postupka, otuđenju stvari ili prava tijekom parnice, žalbama protiv presude u parničnom postupku, kao i oglednom postupku.
Odaziv je bio iznimno velik, uživo je prisustvovalo oko 150 sudionika, dok je online sudjelovalo 75 sudionika sa sudova iz čitave Hrvatske. Takav odaziv sudaca posvjedočio je o aktualnosti izabranih tema panela, ali i pokazao da postoji vrlo izražena potreba za ovakvim povezivanjem sudaca i profesora građanskog procesnog prava i ubuduće.
Susret je završio prijedlogom da se takvi susreti nastave održavati barem jednom godišnje i da budu dvodnevni, kako bi se unutar njih mogle obraditi i teme vezane za stečajni postupak, ovršni postupak kao i teme vezane za druge vrste izvanparničnih postupaka.
