U noći sa subote na nedjelju kazaljke na satu s 3, pomičemo na 2 ujutro. Time završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena. To znači i da razdoblje više tarife za obračun struje traje od 7 do 21 sati, dok se po nižoj tarifi obračunava od 21 do 7 ujutro. Iako ćemo spavati jedan sat dulje, pomicanje kazaljki donosi i neke izazove.
Posljednjeg vikenda u listopadu počinje zimsko računanje vremena. U noći sa subote na nedjelju kazaljke na satu pomaknut ćemo jedan krug unatrag, s 3 na 2 sata. Time završava ljetno računanje vremena, ali za brojne građane počinju određene tegobe.
“Ja imam problem s buđenjem i navikavanjem na to i mjesec dana nakon toga.”
“Dođe mi do bunila jedno 15-20 minuta.”
“Nisam sigurna da utječe fizički da sam sada nešto posebno umorna, ali možda mi nije drago kada se poslijepodne vraćam po mraku doma.”
“Sama prilagodba je psihička težina, neko dremuckanje, nešto ružno što si ja ne mogu dopustiti na radnom mjestu.”
“Psihološki loše djeluje na mene osobno.”
Da pomicanje sata ima utjecaj na psihološko stanje u razgovoru za Media servis upozorava neurologinja i somnologinja sa Zavoda za poremećaje spavanja u klinici za psihijatriju Vrapče Marina Mioč. Utjecaj, kaže nam, može biti kratkoročan i dugoročan.
“Kratkoročno, ono što nas najviše brine je taj osjećaj umora i pospanosti, smetnje koncentracije i pamćenja. Ono što je i znanstveno dokazano je povećan broj prometnih nesreća koje se događaju obično u ponedjeljak nakon promjene sata. Dugoročno je negativan utjecaj promjene sata na kardiovaskularni sustav sa povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara. Negativan utjecaj promjene sata na naše raspoloženje i povećana šansa za razvoj depresivnih poremećaja.”
Kod zdravog je organizma, ističe, potrebno od 2 do 5 dana da se tijelo navikne.
U Europskom parlamentu svojevremeno je postojala inicijativa za ukidanje sezonskog pomicanja sata. To je zatražilo više milijuna stanovnika EU-a, ali nije postignut dogovor o tome koje bi se računanje uzelo kao standardno, pojasnila je za Media servis hrvatska eurozastupnica, potpredsjednica Socijalista i demokrata Biljana Borzan:
“…i to se otprilike Europska unija podijelila na pola. Pola država je htjelo ljetno vrijeme, kao što je i naša, to su uglavnom bile zemlje koje u velikom dijelu ovise o turizmu. Ostatak je bio za zimsko računanje vremena. Onda sam u jednome trenutku čak i ja dala prijedlog da se nađemo na pola puta jer ima takvih primjera u svijetu.”
U međuvremenu se znatno zakomplicirala geopolitička situacija u svijetu. Ovu su temu, kaže nam Borzan, odgurale u drugi plan.
“Međutim, dolaskom kriza poput koronakrize, rata u Ukrajini i svega onoga što je to donijelo sa sobom, ova tema je otišla u drugi plan. Za sada nema nikakvih pomaka u smislu nekih otvaranja novih rasprava i potencijalne mogućnosti da prekinemo s ovom praksom.”
Slijedom toga, ostaje nam prilagoditi se pomicanju sata. Mioč je istaknula nekoliko savjeta za prilagodbu:
“Ujutro je bitno fiksirati da buđenje bude otprilike u isto vrijeme te da se ujutro probamo izložiti sunčevoj svjetlosti jer je u biti ona najvažnija za stabilizaciju našeg unutrašnjeg sata. Nekako bismo možda naglasili izbjegavanje popodnevnog drijemeža jer nam to samo može u konačnici narušiti tu prilagodbu.”
Prednost zimskog računanja, u odnosu na ljetno, je to što nećemo izgubiti sat spavanja.
