Od ponoći će zemljama članicama Europske unije biti zabranjeno uvoziti ugljen iz Rusije, embargo na naftu trebao bi stupiti na snagu do kraja godine, a već je stupio na snagu plan Europske unije izvanredne situacije, a koji se tiče smanjenja potrošnje plina. Sve to kao reakcija na rusku agresiju na Ukrajinu, ali iz straha da će Rusija, koja je pod sankcijama, potpuno obustaviti isporuku Europi.Embargo na ruski ugljen dio je petog paketa sankcija nametnutih toj zemlji, a prema procjeni Eurospke komisije, zabrana uvoza u zemlje EU-a Rusiju bi mogla godišnje stajati 8 milijardi eura. Sprema se i embargo na naftu, što bi trebalo zaživjeti do kraja godine, iako su tu crtu povukle Mađarska, Slovačka i Češka i tražile izuzeće. A već je na snagu stupio plan Europske unije kojim se od država članica traži da do travnja smanje potrošnju plina za 15 posto. ”Nekoliko država članica već je poduzelo vrijedne, dobrovoljne mjere prema našem cilju. Ušteda energije ključna je za energetsku sigurnost Europe”, poručila je na Twitteru predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i podsjetila na raniju izjavu:
”Što je prije moguće moramo smanjiti našu ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. S planom REPowerEu pokazali smo da možemo zamijeniti ruska fosilna goriva takoda radimo na tri razine. Prva razina je uštede energije, potom diversifikacija od ruskih fosilnih goriva ka drugim pouzdanim dobavljačima. I najvažnija razina je ubrzavana tranzicija na čistu energiju, odnosno velika ulaganja u obnovljivu energiju”.
Među zemljama koje su krenule sa štednjom je Njemačka pa je tako primjerice Berlin već ugasio noćnu rasvjetu na javnim spomenicima. Njemački kancelar Olaf Scholz:
”U fazi smo velikog industrijskog odmaka. Njemačko gospodarstvo proizvodit će i koristiti energiju na potpuno drugačije načine nego u prošlosti. To znači da trebamo obnovljivu energiju kako bismo proizveli mnogo električne energije. Ali to također znači da moramo iskoristiti vodik – onaj dobiven iz industrijskih procesa, ali i onaj proizveden iz obnovljivih izvora energije”.
Nijemci već štede, a naša Vlada u isto vrijeme na godišnjem je odmoru pa ni ne znamo spremaju li kave mjere na razinama jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i u Vladi. Dok čekamo da se oglase, u razgovoru za Media servis sindikalist Krešimir Sever predlaže:’
‘Ono što bi trebalo raditi na razini gradova i općina je štedeti na nekakvim općim troškovima, bilo da je riječ čak i o javnoj rasvjeti ili nekim drugim kategorijama gdje se može štedjeti. Možemo i kod pranja ulica stedjeti vodu ili koristiti sanitarnu vodu gdje je moguće. Još uvijek prostora za štednju ima, to je sasvim sigurno”.
Građani su, pak, dobili tek preporuke za štednju. Sever ističe da oni koji su primorani štede na energiji kao i na svemu drugome bez ikakvih preporuka. A oni koji ne žele, e tu postoji problem.
”Ne postoje nikakve kazne za one ljude koji će se i dalje grijati više od onoga što je preporuka, mjera štednje ili bilo što drugo. Tako da se sve kreće negdje na razini preporuka. Kada je riječ o štednji energije i nekakvim drugim potezima, činjenica je da su u Europi discipliniraniji u jednome dijelu. Mi smo naučili, bez obzira na sve, dok nisu nekakve kazne određenu, da se zapravo ni ne pridržavamo”.
Iako mnogi strahuju od financijski vruće jeseni, veći je strah ipak da ona ona ne bude hladna, kao i predstojeća zima.
