U okupiranim regijama Ukrajine nastavio se petodnevni referendum o pripojenju Rusiji. Istovremeno, na Općoj skupštini UN-a najviše se pričalo o ruskoj agresiji na Ukrajinu i energetskoj krizi kao posljedici sukoba.Rusi provode referendum za pripojenje okupiranih ukrajinskih regija Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja. U svom redovitom obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelesnki pozvao je svijet da osudi referendum kojim si Rusija želi pripojiti ukrajinske teritorije.
“Svijet će pravedno reagirati na lažne referendume. Bit će nedvosmisleno osuđeni kao i kriminalna mobilizacija koju okupator provodi na Krimu i u drugim dijelovima Ukrajine koji su još uvijek pod njihovom kontrolom. To nisu samo zločini protiv međunarodnog prava i ukrajinskih zakona. To su zločini protiv specifičnih ljudi, protiv jedne nacije.”
Referendum je komentirao i američki predsjednik Joe Biden koji je rekao kako su ruski referendumi lakrdija, lažni izgovor kako bi se dijelovi ukrajinskog teritorija pokušali anektirati silom. Također, najavio je i uvođenje dodatnih sankcija ako se to dogodi.
Istovremeno, zbog proglašene djelomične mobilizacije mnogi Rusi pokušavaju napustiti zemlju. Za sada, na razini EU, ne postoje planovi za poseban program prijema ili takozvane humanitarne vize za one koji bježe od vojnog roka. Zelenski je pozvao sve koji dobivaju pozive za regrutaciju da im pomognu da oslabe i unište neprijatelja.
“Sakrijte se od ruske mobilizacije na bilo koji način. Izbjegavajte regrutna pisma. Pokušajte doći do slobodnog teritorija Ukrajine. Ali ako uđete u rusku vojsku, sabotirate bilo kakvu aktivnost neprijatelja, ometate bilo kakve ruske operacije, dajte nam sve važne informacije o okupatorima – njihovim bazama, stožerima, skladištima sa streljivom. I prvom prilikom se prebacite na naše pozicije. Učinite sve da spasite svoj život i pomognete u oslobađanju Ukrajine.”
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio korištenjem nuklearnog oružja, reagirao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Neću elaborirati točno kako ćemo reagirati, to ovisi o tome kakvu vrstu oružja za masovno uništenje bi mogao upotrijebiti”, izjavio je Stoltenberg ističući da je vjerojatnost korištenja nuklearnog oružja i dalje niska.
Ruska agresija na Ukrajinu bila je u fokusu i na Općoj skupštini UN-a. Premijer Andrej Plenković održao je govor na kojem se osvrnuo na situaciju u Ukrajini. “Hrvatska zna što znači biti pod napadom i što je potrebno da bi se obranilo. Upravo zbog našeg iskustva, Hrvatska je odmah izrazila političku, vojnu i ekonomsku solidarnost s Ukrajinom”, rekao je premijer, a govorio je i o energetskoj krizi.
“Rat u Ukrajini je dramatično promijenio našu perspektivu i političku agendu. Radikalno je promijenio ne samo sigurnosnu nego i energetsku arhitekturu Europe te prijeti globalnoj opskrbi hranom. Moramo biti ujedinjeni i pojačati svoje napore u reorganizaciji energetskih dobavnih pravaca. Ne možemo prihvatiti ucjenjivanje i ne smijemo biti taoci po pitanju hrane i energije koji su nam svima potrebni.”
Vijeću se obratio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji je izjavio kako bi Rusiju zbog agresije na Ukrajinu trebalo izbaciti iz Vijeća sigurnosti UN-a.
“I dijelim s vama ovo uvjerenje. Kada stalni član Vijeća sigurnosti započne neizazvani i neopravdani rat, rat koji je osudila Opća skupština UN-a, po mom mišljenju, suspenzija iz Vijeća sigurnosti trebala bi biti automatska.”
