Na saborskom dnevnom redu je izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu. Po običaju je zasjedanje započelo traženjem stanki pri čemu su zastupnici govorili o zaštiti djece i o tome kako poremećaji u društvu utječu na djecu. Pravobraniteljica je, među ostalim, tražila hitno uvođenje medijske pismenosti u predškolski i školski odgoj.Među malobrojnim zastupnicima koje je u sabornici okupila tema zaštite djece bila je i bivša mostovka, a sada nezavisna Marija Selak Raspudić. Rekla je kako je velik broj djece izložen seksualnom nasilju na internetu koje, kaže, gotovo polovica djece uopće ne prijavljuje.
“U tom smislu ne vidim dovoljno snažnu reakciju države. Također, kada gledamo broj preporuka pravobraniteljice koje su država i ostale nadležne institucije usvojili vidimo da on jedva premašuje polovicu, a u potpunosti ih je tek jedna trećina. Na tom tragu trebalo bi povesti ozbiljnu raspravu o tome ima li ovaj institut povjerenje saborske većine ili postoji neki drugi problem zbog kojeg je tako malo preporuka prihvaćeno.”
Reakcijom države nije zadovoljna ni Ivana Kekin iz Kluba zastupnika Možemo!. Nastavno na poziv premijera Andreja Plenkovića oporbi na dijalog, iz sabornice je apelirala:
“Pozvali ste nas na dijalog. Mislim da nema bolje teme od ove da taj dijalog počnemo ostvarivati. Mislim da se možemo složiti da imamo konsenzus da su nam djeca na prvome mjestu i da nam je njihovo zdravlje i njihova dobrobit najvažnija. Imamo 50 tisuća djece u potrebi sa teškoćama mentalnog zdravlja, a imamo 56 dječjih psihijatara u javnom i u privatnom sektoru.”
Reakcija države izostala je, smatra Kekin, i kada govorimo o “epidemiji ovisnosti o kocki”. Pozvala je na stvaranje zakonodavnog okvira kako bi se zaustavila pošast koja ne utječe samo na djecu nego i društvo u cjelini. Zastupnica Glasa, Anka Mrak Taritaš istaknula je posljedice korone, rata u Ukrajini, a i inflacije odnosno slabije kupovne moći na mentalno zdravlje djece.
“Ono što od Vlade očekujemo, očekujemo da reagira. Ona može reagirati na određene načine, a nije reagirala, iako smo u nekoliko navrata upućivali zaključak o tome da je djeci u osnovnoj i srednjoj školi je nužno potrebna psihološka pomoć. To je nešto što je nužno potrebno.”
Stanke su odobrene, a nakon pauze za govornicu je stala i sama pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. U svom polustanom izlaganju pozdravila je angažman i inicijative zastupnika posvećene dobrobiti djece. S obzirom da je izvješće o radu u 2022. godini, za početak se osvrnula na kraj pandemije koronavirusa.
“Iz dječje perspektive pandemija je trajala jako dugo i utisnula se u kritične godine razvoja tisuće djece. Iako će nam djeca reći da nemaju više problema s pandemijom, da je to zapravo iza njih, istraživanja ukazuju na posljedice s poteškoćama mentalnog zdravlja, porasta nasilja nad djecom, slabljenja radnih navika kod djece, motivacije za učenje kod učenika.”
Pandemija je ostavila trag na djeci baš kao i druga zbivanja koja prekidaju njihovo bezbrižno odrastanje.
“Djecu brinu ratna zbivanja u svijetu, posljedice klimatskih promjena, neke i ekonomska neizvjesnost. Raste pesimizam kod djece i mladih i raste osjećaj usamljenosti.”
Nastavio se trend smanjivanja povjerenja djece u ljude i društvo, a to je pitanje ključno za budućnost zemlje, istaknula je pravobraniteljica. Što se tiče rada njenog ureda, rekla je kako su 2022. postupali u gotovo 3800 predmeta od čega se više od 1900 predmeta odnosilo na nove prijave, upite i zahtjeve. Kaže i da su te godine predložili 179 promjena propisa s ciljem zaštite djece. No, dobar dio toga nadležne institucije nisu usvojile.
“Nažalost, trećina naših prijedloga ugrađena je u nove propise. Također smo tijelima, institucijama i pravnim osobama uputili 68 općih preporuka, upozorenja, priopćenja u cilju unaprjeđivanja zaštite prava djece ili pojedine skupine djece najviše u području obrazovanja i zaštiti ranjivih skupina djece, zdravlja, zaštiti od nasilja pri čemu je potpuno prihvaćeno 36 posto naših preporuka dok za 22 preporuke nismo dobili nikakav odgovor od nadležnih institucija.”
Nedostaje i odgovarajuća podrška žrtvama seksualnog nasilja, a pravosuđe još uvijek nije u potpunosti prilagođeno djetetu, ističe pravobraniteljica. Osvrnula se i na porast vršnjačkog nasilja, pogotovo u odgojno-obrazovnim ustanovama i pozvala resorno ministarstvo da se snažnije uhvati u koštac s tim problemom. Nije nizala samo kritike nego je i pohvalila međuresornu suradnju i pravovremeno reagiranje MUP-a u konkretnim situacijama. Nažalost, problema je više nego pohvala i rješenja. Tako je kao značajan problem istaknula zabrinjavajući broj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
“Ovo može biti odraz pojačanog rada stručnjaka iz sustava koji je angažiran na zaštiti i izdvajanju djece iz obitelji, ali i manjkavosti u pronalaženju zamjenske obiteljske skrbi. Zabrinjava nas podatak da se 103 djece mlađe od tri godine na kraju 2022. nalazio u institucionalnom smještaju što je osobito štetno za ovu skupinu djece.”
Iz tog razloga traži uvođenje hitnih mjera kojima bi se osigurala obiteljska skrb za svako dijete. Imamo nedovoljno stručnjaka za djecu u zdravstvu, a nedostatno je uređeno i područje zaštite dječjeg mentalnog zdravlja što posebno dolazi do izražaja u ruralnim sredinama i na otocima. S obzirom na veliki utjecaj medija i društvenih mreža na djecu, Pirnat Dragičević izražava:”
(…) Hitnu potrebu uvođenja medijske pismenosti kao obaveznog kurikuluma za sve razine odgojno-obrazovnog sustava. Znači, počevši od predškolskog odgoja i obrazovanja.”
Ističući kako je 2022. 12 djece poginulo u prometnim nesrećama, poručila je i da zaštita djece u prometu treba ostati nacionalni prioritet. “Vratimo našoj djeci povjerenje u budućnost i u njih same osiguravanjem prava koja smo im zagarantirali potpisivanjem konvencije o pravima djeteta”, zaključila je pravobraniteljica.
