Počinje 48. Izdanje Međunarodnog sajma knjiga Interliber koji će se do 15. studenog održati na Zagrebačkom Velesajmu. Što nas ove godine očekuje, kakve su nam čitalačke navike i kako je Interliber jedan od najdugovječnijih festivala u Hravstkoj, u Intervjuu Media servis Elena Topolovčan je razgovarala s voditeljicom Interlibera Dinom Grozdanović Poštolka.
Ove godine na Zagrebačkom Velesajmu održava se Interliber po 48. put, a Grozdanović Poštolka kaže kako su za nas do nedjelje pripremili brdo novih knjiga.
“Ali prije svega očekuje nas puno novih naslova, novih gostiju, novih programa, interaktivnih radionica i svega onoga čemu se naši posjetitelji uvijek vesele, evo već 48 godina već za redom.”
Na pitanje koja je tajna Interlibera budući da je to jedan od najdugovječnijih sajmova u Hrvatskoj, Poštolka misli da je najbitnija raznolikost u sadržaju samog sajma koju posjetitelji vole.
“Svake godine ih uspijemo i iznenaditi sa nečim novim, što je lijepo jer čovjeka je zapravo jako teško iznenaditi. A s druge strane, program i nakladnici koji su nam svake godine ovdje vjerni, evo već tolike godine, ali i imamo ih svake godine naravno i novih, jer to tržište je također jako dinamično, oni uvijek stvaraju nešto novo i dolaze novi gosti.”
Interliber je ovaj tjedan dnevni boravak Zagreba i cijele Hrvatske, dodaje Poštolka.
“I ljudi vole dolaziti jer se ovdje osjećaju opušteno. Ovdje je jedna vrlo vlada jedna pozitivna, kulturna atmosfera. Naravno, dobra je za nakladnike i sa poslovne strane. Ima tu taj karakter. Tako da i društveno i edukativno i poslovni karakter je jako važan.”
Ove godine Interliber ima više od 200 sati programa koji će se odvijati na četiri pozornice.
“Glavni gost ove godine nam je David Szalaya. On je aktualni dobitnik Bookerove nagrade, jedne od najznačajnijih književnih nagrada. Jako nam je drago što on dolazi, predstavit će svoju novu knjigu za koju je dobio i Bookera prošle godine u izdanju nakladničke kuće Sandorf. Drago bi mi bilo da dođete u što većem broju, on je ovdje, gostuje kod nas u srijedu popodne. Imamo dosta i autora koji dolaze izvana još uz Davida Szalaya, a to su i Chris Carter i Thomas Erikson, jedna brazilska autorica, zatim nam je tu i Helga Flatland, znači zaista jedan veliki i široki rekla bih, jer nisu oni svi iz istih područja i žanrova.”
Osim inozemnih, na Interliberu će biti i domaćih autora.
“Moram posebno naglasiti ovdje naše autore, to su Josip Pavičić, Jasen Boko, Kristian Novak, Sanja Polak, zatim nam je tu Martina Vidaić, Ivana Šojat i mnogi, mnogi drugi, jer sad sigurno ću nekoga i izostaviti, ali jako ih je puno.”
I ove godine imaju dječji program Pričam ti priču, a Grozdanović Poštolka kaže kako je lani projekt bio uspješan.
“Pričam ti priču – bajka u našim rukama je posebno uređen prostor u kojem se najmlađi prvi puta susreću sa bajkom, od koje zapravo sve i kreće i otkuda ta ljubav za čitanjem i kreće. Ali, važno je ta interaktivnost tog projekta u kojem djeca sudjeluju, grade priču kroz pjesmu, kroz radionice, kroz kostime, lutke, znači na sve moguće načine i sve mogući poticaji da oni uđu u taj svijet bajki, da maštaju, da stvaraju, na u konačnici da se uče i slušati, čitati i pričati i prepričavati.”
Program Pričam ti priču održava se svaki dan na Interliberu na galeriji paviljona 5 od 16 do 19 sati kako bi i roditelji mogli doći i biti sa svojom djecom.Ove godine na Interliberu osamnaestogodišnjaci knjige mogu kupovati i Kulturnom iskaznicom. Na njoj imaju 100 eura od Ministarstva kutlure i medija, a te novce mogu koristiti za kulturne događaja, ali i za kupovanje knjiga. Grozdanović Poštolka kaže da, ako ju niste još aktivirali, to ćete moći napraviti na Interliberu.
“I odmah krenuti u naše paviljone kod odabranih nakladnika koji su uključeni u cijeli projekt, kupovati knjige. Da li za sebe, to bi bilo najbolje naravno, cilj je to, ali naravno knjiga je i najljepši poklon.”
Ako ste novi u svijetu čitanja, Grozdanović Poštolka kaže da bi bilo dobro da dođete na Interliber.
“Jer ovdje ste u direktnom kontaktu sa nakladnicima, sa autorima koji će vam približiti način stvaranja knjige, kontekst nekog njihovog teksta. I vi zaista možete sa autorom ući dublje i u raspravu i u da vam pojasni neke stvari vezane uz knjigu. Ali kako će oni izabrati ono što im se sviđa, upravo tako kažem da dođu na Interliber, da razgovaraju sa ljudima, da prelistaju knjige.”
Moramo pronaći onaj žanr koji nam se sviđa, a da bismo do toga došli, moramo proći puno knjiga.
“Pa nije potrebno pročitati cijelu knjigu, za početak možda desetak, 20, 30 stranica čisto da vidite i stil pisanja nekog autora, da vidite kuda ide tekst, da vidite uopće žanr, da li vam se sviđa, je li? I treba dati šansu, znači treba dati šansu čitanju, treba dolaziti i sudjelovati u kvizovima gdje se zapravo svo to znanje, sve ono što smo pročitali se onda pokazuje i mladi to jako vole, jako su kompetitivni pa onda jako vole. I zato kažem, morate doći, pokušati, probati i onda odabrati ono što volite. U različitim fazama života ćete različito čitati, ali treba krenuti.”
A po zadnjim istraživanjima, Hrvati sve više čitaju.
“Ono što imamo i za što se možemo loviti je to jedno istraživanje koje se radi uoči Noći knjige i koje govori evo ove godine podatak da smo sa nekih 37 posto ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu godišnje i taj pad je išao evo do 37 do pretprošle godine. Sad smo lagano krenuli prema gore, na 44 posto smo.”
Grozdanović Poštolka nas je za kraj sve skupa pozvala da dođemo na Interliber.
“Dođite nam na Interliber od utorka do nedjelje. Otvoreni smo evo od ujutro od 10 sati, za vikend od 9. Pripremite se, pogledajte na web stranici sajma program da vidite što biste trebali popratiti, ako je puno toga da ja sad ne izdvajam, i uživajte.”
