Upravo zbog ruske invazije na Ukrajinu, i Finska i Švedska žele sigurniju budućnost, a predsjednik Republike Zoran Milanović jučerašnjim je istupom ponovno izazvao diplomatski skandal. Poručio je kako Hrvatski sabor ne bi trebao podržati njihov ulazak u NATO savez dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman umirio je stanje, a reakcija sa saborskih hodnika – ne nedostaje.
Predsjednik Zoran Milanović ponovno je glavna tema i u domaćim, ali i stranim medijima. Nakon iznošenja svojih stavova o širenju NATO saveza, ministar Gordan Grlić Radman imao je obavijesne razgovore sa svojim sjevernim kolegama koji su izrazili svoju zabrinutost. Tvrdi kako su i druge članice NATO saveza uznemirene, a sve je to nazvao Milanovićevim politikanstvom.
‘‘I sam predsjednik Milanović je pridonio ovakvom stanju. Ako vi znate, on je 2010. godine podržavao Željka Komšića. Sada naglo politikanski služit se nekim ucjenjivačkim metodama, a hrvatska Vlada kontinuirano radi na pitanju boljeg položaja Hrvata u BiH. Mislim da treba razumjeti naš sustavni rad, diplomatski rad, tihi rad, koji se možda uvijek ne vidi, ali čini mi se da on jedini može biti taj koji će pridonijeti uspjehom‘‘.
Predsjednikove riječi bile su tema i na hodnicima Hrvatskog sabora, a saborska zastupnica iz Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić smatra kako ovakav stav ne donosi benefite Hrvatskoj.
‘‘Predsjednik to ne koristi zbog vanjske politike, nego unutarnje politike. On vanjskopolitičke teme koristi kako bi HDZ-u uzeo ono što je 30 godina HDZ-ovo leno i na što misle da imaju monopol. Zato vanjskopolitičke teme postaju kolateralna žrtva te njegove politike napada na HDZ i to nije odgovorno‘‘.
Šef SDP-a Peđa Grbin pak – brani Milanovića. Naglasio je da će njegova stranka o tim temama raspraviti na stranačkom Predsjedništvu te kako je predsjednik “samo” htio ukazati na dvostruke kriterije.
“Hrvatska, kao i Rumunjska i Bugarska već godinama čekaju pristup u Schengen i da se to bez obzira na solidarnost koja bi se trebala tretirati među državama članicama EU ipak tretira na drugi način nego što se to tretira na primjeru Finske i Švedske.”
Zastupnica MOST-a Marija Selak Raspudić njegovu izjavu opravdava jer smatra kako nijedna dosadašnja hrvatska vlada nije učinila dovoljno oko položaja Hrvata u BiH što bi i automatski dovelo do veće sigurnosti u Europi.
“Mogu reći samo da je kocka bačena. U trenutku kad imamo predsjednika Republike, koji je doveo u vezu prava Hrvata u BiH, naš ključni vanjskopolitički strateški interes i pridruživanje Finske NATO-u, možemo li si mi uopće priuštiti da odbijemo mogućnost da se borimo za taj ključni vanjskopolitički interes, koji je ujedno i pitanje sigurnosti Republike Hrvatske”.
