Hrvatska slavi Dan državnosti. Na današnji dan prije 32 godine konstituiran je prvi demokratski izabran višestranački Sabor. Tim povodom napravili smo kratki povijesni pregled i razgovarali s nekim od aktivnih sudionika i svjedoka toga vremena.Prije točno 32. godine Hrvatska je okrenula novu stranicu u svojoj povijesti. Od ranog jutra rijeke ljudi slijevale su se prema zagrebačkoj Katedrali gdje je svetu misu za domovinu predvodio kardinal Franjo Kuharić.”Upravo na dan kad se konstituira višestranački Hrvatski sabor i nova Vlada, javna je molitva Crkve u Hrvata da u djelovanju Sabora i nove vlasti bude prisutna mudrost Duha svetoga, da Hrvatska bude uistinu pravna država zajamčenih ljudskih prava i sloboda za sve njezine stanovnike bez obzira na nacionalne, vjerske i političke razlike”.
Za predsjednika prvog saziva Hrvatskog sabora izabran je Žarko Domljan koji je na povijesnoj sjednici poručio da jednoumlje u Hrvatskoj više ne stanuje.”Hrvatski sabor više neće biti mjesto u kojem će se donositi odluke tvorene izvan i mimo njega kako je to bila praksa u jednostranačkim režimima, nego mjesto otvorenog sučeljavanja mišljenja i slobodnoga opredjeljivanja”.
Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Šeks se za Media servis prisjetio govora predsjednika Tuđmana pred novoizabranim zastupnicima.”Ono što je predsjednik Tuđman istaknuo u svojoj poslanici, da je 30. svibnja uzet kao Dan državnosti, citiram: ‘Htjeli smo da novi nednevak hrvatske državnosti bude prihvatljiva zamjena za sve dosadašnje. Željeli smo na taj način da taj dan postane očitovanje pomirdbe svih sastavnica hrvatskih povijesnih kretanja prema vlastitoj državi”’.
Po završetku konstituirajuće sjednice slavilo se na središnjem zagrebačkom trgu koji je bio pretijesan za sve koji su htjeli sudjelovati u rađanju nove Hrvatske. Mnoštvu se obratio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.”Hoćemo, kao što rekosmo u izborima, da budemo svoji na svome, da odlučujemo sami o svojoj sudbini. Slavimo s pravom. Možemo biti ponosni na te prve korake uvođenja demokracije i suvremene hrvatske vlasti, ali vrijeme je da već sutra pođemo na posao, da zasučemo rukave i da upregnemo na svim područjima života”.
Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić za Media servis prisjetio je obilježavanja prvog Dana državnosti.”Predsjednik Tuđman je osim prijedloga o referendumu isto tako dao prijedlog da se 30. svibnja obilježava kao Dan državnosti i to je bila vrlo važna državnička odluka da se jednostavno pojača svijest o hrvatskoj državnosti. Mi još tada nismo bili međunarodno priznati, ali smo bili jako, jako sretni”.
No, slavlje je kratko trajalo. Rat je pokucao na vrata. Nakon Krvavog Uskrsa na Plitvicima i pogibije 12 redarstvenika u Borovom selu uslijedila je otvorena srpska agresija pod vodstvom JNA. No, Hrvatska se nije dala i pokazali smo svijetu vjeru i želju u svoju dugoočekivanu slobodu. Njemačka je bila prva od velikih europskih zemalja koja nas je priznala u prosincu 1991. Krenula su i primanja Hrvatske u međunarodne organizacije. 1992. ušli smo u UN, od 2008. godine članica smo NATO saveza, a od 2013. punopravna članica EU-a.”Nek živi i cvjeta naša jedina i prekrasna, lijepa Hrvatska domovina!”.
