U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja u Čakovcu održan je dvodnevni znanstveno-stručni skup pod nazivom „Glazba, ples i dinamika promjena”. Ovaj tradicionalni događaj okupio je brojnog publikuma i istaknute znanstvenike, etnologe, folkloriste te kulturne antropologe iz Hrvatske i Slovenije, još jednom potvrdivši dugogodišnju i izuzetno plodonosnu suradnju dviju susjednih zemalja u istraživanju i interpretaciji zajedničke kulturne baštine.
Hrvatsko-slovenske etnološke paralele imaju bogatu povijest koja je započela još 1981. godine s ciljem jačanja znanstvene razmjene i zajedničkog proučavanja specifičnosti pograničnih područja. Nakon prekida uzrokovanog Domovinskim ratom, suradnja je uspješno obnovljena 2004. godine u Motovunu te se od tada kontinuirano odvija u obliku bijenalnih skupova koji se naizmjenično organiziraju u Hrvatskoj i Sloveniji. Ovogodišnji susret u Čakovcu ujedno je i jubilarno 18. izdanje ovih paralela.
Središnja tema skupa – glazba, ples i dinamika promjena – stavila je naglasak na činjenicu da tradicija nije statična kategorija, nego živi proces koji se neprestano preobražava. Stručnjaci su istaknuli kako je upravo prilagodljivost i fleksibilnost ključni preduvjet opstanka tradicijske kulture. Bez unutarnjih mijena i otvorenosti prema novim vremenima, tradicija bi s vremenom izgubila svoju ulogu i nestala. Kroz brojna izlaganja analizirani su prekogranični utjecaji, međusobna prožimanja i zajednički identifikacijski elementi u tradicijskoj glazbi i plesu obiju država.
Posebna pozornost posvećena je i povijesnim velikanima etnomuzikologije koji su zadužili struku s obje strane granice. Istaknut je doprinos Vinka Žganca, nezaobilaznog sakupljača i melografa međimurskih popevki, te Franca Marolta, osnivača slovenske etnomuzikologije i pokretača ustanova koje danas djeluju pri Slovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Kao posebna vrijednost i ponos domaćina istaknuta je međimurska popevka, koja je od 2018. godine zaštićeno UNESCO-ovo dobro nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a cjelokupni je skup dodatno obogaćen i predstavljanjem muzejskih sadržaja unutar kompleksa Riznice Međimurja.
Kroz svoja stručna izlaganja i analizirane teme, ključne naglaske o važnosti prekogranične suradnje i očuvanju baštine dale su Olga Orlić, predsjednica Hrvatskog etnološkog društva, dr. Tanja Roženbergar, predsjednica Slovenskog etnološkog društva, te Janja Kovač, viša kustosica i voditeljica etnografskih zbirki u Muzeju Međimurja Čakovec. Zajednički je zaključeno kako muzejske i znanstvene institucije imaju ključnu ulogu u dokumentiranju i prenošenju kulturne baštine na mlađe generacije, koje preuzimaju odgovornost za očuvanje lokalnog i nacionalnog identiteta.
