Na danas održanoj 171. sjednici Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović obrazložio je prijedloge Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima s konačnim prijedlogom zakona.Kao što je poznato, na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 8. prosinca 2022. godine odlučivat će se o donošenju Odluke o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. „U slučaju jednoglasne odluke Vijeća idući tjedan, ovim izmjenama i dopunama Zakona, stvaramo zakonske pretpostavke za primjenu schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj tako da od stupanja na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma dosadašnja državna granica Republike Hrvatske s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije“, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar Božinović.
Zakon o nadzoru državne granice Izmjenama Zakona o nadzoru državne granice propisuje se sljedeće:
• poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija (kompenzacijske mjere),
• Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova može donijeti odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama te da o tome obavještava ostale države članice, Europsku komisiju i javnost te podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji,
• nositelji diplomatskih i službenih putovnica, kada putuju u okviru obnašanja svojih dužnosti, mogu na graničnim prijelazima ostvarivati prednost pred drugim putnicima, a kada se radi o sigurnosnim razlozima ili razlozima ekonomičnosti, pravo prednosti pred drugim putnicima mogu ostvariti i druge osobe te pripadnici službi spašavanja, policije, vatrogasnih postrojbi te sigurnosnih službi
• obveze zapovjednicima teretnih ili putničkih brodova, jahti ili brodica namijenjenih razonodi ili sportu koje dolaze iz treće zemlje dužni su uploviti u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz radi obavljanja granične kontrole najkraćim uobičajenim plovnim putem
„Preciznije se propisuje i da se granična kontrola može obaviti na cjelokupnom području graničnog prijelaza, a ne samo na mjestu predviđenom za graničnu kontrolu, kao što su kontrolorske kućice što znači da bi se procedure provjera kroz baze podataka i uzimanje biometrijskih podataka za budući Entry-Exit sustav mogle obavljati i prije kontrolorskih kućica, dok putnici čekaju u redu, čime se obradi veći broj putnika i omogućava bolja protočnost prometa preko graničnog prijelaza“, kazao je ministar Božinović.
Zakon o strancima Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o strancima propisuje se da je Ministarstvo unutarnjih poslova nacionalna kontakt točka za obavještavanje nadležnih tijela EU o obvezama koje su propisane europskim Uredbama o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica.
„Propisuje se prikupljanje i pohranjivanje biometrijskih podataka za državljane trećih zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za vizu i preciznije se propisuje obveza prijevoznicima da putem sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (sustav ETIAS) provjere imaju li putnici koji su državljani trećih zemalja valjano odobrenje putovanja“, pojasnio je ministar Božinović i predložio upućivanje konačnih prijedloga Zakona Hrvatskom saboru što je Vlada RH u konačnici i prihvatila.
Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske o suradnji u slučaju katastrofa Riječ je o sporazumu kojim se uspostavlja zajednički pravni okvir za provedbu koordiniranog djelovanja Hrvatske i Bugarske u svrhu sprječavanja i ublažavanja posljedica katastrofa, ali i poboljšava prevencija i pripravnost. Sporazumom su definirani oblici suradnje, postupci prelaska granice i pravila boravka timova za spašavanje, postupci prekograničnog prijevoza opreme i sredstava pomoći, korištenje zrakoplova i plovila, koordinacija, upravljanje, troškovi i prekid operacija pružanja pomoći.
Primjena danas prihvaćenog Sporazuma dodatno će osnažiti nastojanja u pružanju učinkovitih odgovora na prirodne i civilizacijske prijetnje i rizike s kojima se suočavamo i što je najvažnije ojačati kapacitete hrvatskih nadležnih tijela u odgovoru na izvanredne okolnosti unutar sustava civilne zaštite.
