U Hrvatskom saboru raspravlja se o Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku te Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Ministar pravosuđa Ivan Malenica predstavio je dugoiščekivane izmjene kada je riječ o femicidu, ali i o spornom lex AP-u. Cjelokupna oporba na početku sjednice zahtijevala je da se rasprava o ove dvije teme odvoji, no u tom naumu nisu uspjeli.Kada je riječ o femicidu, Malenica je rekao da se uvodi definicija rodno utemeljenog nasilja:„U članku 87. propisuje se stavak 3. kojima se rodno utemeljeno nasilje definira kao nasilje usmjereno na ženu zbog tog što je žena ili koji nerazmjerno pogađa žene. Uvodi se i novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe kao kvalificirani oblik za koji se propisuje kazna zatvora od najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Propisuje se da se pri utvrđivanju tog kaznenog djela uzima u obzir da je to kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi.“
Povećava se kazna za silovanje, a ministar se potom dotaknuo lex AP-a te poručio – novinari ne mogu biti počinitelji ovog kaznenog djela. Ipak, već mjesecima ovo uznemiruje oporbu koja smatra da vladajući time žele prikriti svoja koruptivna djelovanja. SDP-ova Mirela Ahmetović upitala je ministra je li svjestan da čine ogromnu štetu demokraciji u Hrvatskoj:„Na koji način mislite da novinari neće biti progonjeni temeljem ovog zakona u smislu – kako će izgledati uopće policijski postupak?“ „Cilj ovoga djela i obuhvat su zapravo sudionici kaznenoga postupka dakle jasno se propisuje da se novinari ne mogu kazniti za počinjenje ovoga kaznenog djela.“
Sandra Benčić iz platforme Možemo! smatra da je zakonom predviđen vrlo širok krug počinitelja kaznenog djela.„Hajde da zamislimo situaciju gdje obitelj ubijene, jedne mlade ubijene cure koji su njeni roditelji, koji su svjedoci u kaznenom postupku koji se vodi protiv počinitelja femicida saznaju zataškavanje određenih dokumenata i to priopće javnosti. Recite mi – hoćete li ih zatvoriti na tri godine? „To je jedna totalno drugačija situacija. Možemo govoriti da se ovdje radi o osobi koja ima status zviždača koja nije obuhvaćena ovim kaznenim dijelom.“
MOST-ov Nikola Grmoja tvrdi da su i kandidati za šefa DORH-a rekli da je donošenje lex AP-a nepotrebno.„Vama je jasno i cijeloj Hrvatskoj javnosti je jasno koji je motiv donošenja ovog zakona, a to je zaštititi Andreja Plenkovića s obzirom da su njegovi inicijali AP izašli u javnost kao i zaštititi najbliži krug njegovih suradnika čiji čije su poruke gdje se namještaju poslovi, gdje se namještaju potpore izašle u javnost.“ „Postoje brojne presude Europskog suda za ljudska prava koja su utvrdila da upravo tako neselektivno objavljivanje informacija grubo narušava presumpciju okrivljenikove nedužnosti.“
„Stoga je važno da sudi sud“, nastavlja Malenica. Dalija Orešković iz Stranke s imenom i prezimenom:„Tu odredbu je ovu zakonsku izmjenu možemo nazvati Plenkovićevom glavnom predizbornom mjerom jer je njezina jedina svrha ta da se spriječi da hrvatski građani saznaju prave razmjere korupcijskih afera.“ „Dakle mi ovdje govorimo o selektivnom iznošenju određenih informacija upitne autentičnosti i vjerodostojnosti i to je ono što je ključno. Nitko do sad nije propitivao jesu li autentični i vjerodostojni ti podaci.“„Kako će hrvatski građani moći saznati za brojne korupcijske afere koje su u ovoj zemlji događaju o stanovitom AP vi zapravo oprostite, ali vi zapravo štitite korupciju u Hrvatskoj.“ „Naravno da čitavo vrijeme ističemo da je važno da se proaktivno komunicira, da se iznose točne i provjerene informacije i to je ono što je bitno i češće pogotovo kada je riječ o osobama i postupcima za koje postoji jači javni interes.“
