Stanje na ukrajinskom bojištu i dalje se ne smiruje. Unatoč velikim gubicima Rusija nastavlja s napadima na istoku i jugu Ukrajine. Nakon tenkova ukrajinci traže i borbene avione, a NATO propagira veće slanje vojne pomoći dok su u Ljubljani uhićena dva ruska špijuna.Ruske snage poteklog su vikenda žestoko raketirali Herson na jugu Ukrajine. Ukrajinska strana tvrdi kako je pogođena i bolnica uz nekoliko civilnih zgrada. Zračne uzbune nastavile su se i danas. Plaćenićka skupina Wagner objavila da kontrolira Blaho-datne u okolici Bahmuta. Ukrajina pak ističe da uspješno odbija ruske napade na tom području.
U Kijevu se, ohrabreni relativno brzim odobrenjem slanja sustava protuzračne obrane Patriot, ali i više od 100 zapadnih tenkova, među kojima je i 31 napredni američki tenk tipa Abrams, nadaju da bi sljedeći na popisu mogli biti američki borbeni avioni. Glavni savjetnik ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova nedavno je za zapadne medije potvrdio da će ukrajinski dužnosnici krenuti u kampanju traženja borbenih aviona od SAD-a i europskih zemalja. “Ako ih dobijemo, naša prednost na bojišnici će biti golema… Ne govorimo samo o F-16, želimo avione četvrte generacije”, rekao je za Reuters Juri Sak. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovno je pozvao zapadne saveznike na dostavu nove vojne pomoći.
“Činimo sve da naš pritisak bude veći od jurišnih mogućnosti okupatora. Vrlo je važno održati dinamiku obrambene podrške naših partnera. Brzina opskrbe bila je i bit će jedan od ključnih faktora u ovom ratu. Rusija se nada da će odugovlačiti rat, iscrpiti naše snage. Stoga vrijeme moramo učiniti našim oružjem. Moramo ubrzati opskrbu i otvaranje novih potrebnih opcija naoružanja za Ukrajinu.”
Za slanje vojne pomoći Ukrajini zalaže se i Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je jučer stigao u Južnu Koreju. Zahvalio je Južnoj Koreji na dosadašnjoj pomoći Ukrajini, koja ne uključuje oružje, ali je pozvao da učini više, navodeći kako postoji “hitna potreba” za streljivom. Dodajmo i kako je turski predsjednik Erdogan natuknuo je da bi Turska mogla pristati na ulazak Finske u NATO, ali ne i Švedske. Razlog je odbijanje Švedske da izruči desetke ljudi koji su navodno povezani s kurdskim militantnim skupinama. Stockholmu su, nakon Erdoganovih izjava, pokrenuti prosvjedi, uključujući i onaj tijekom kojeg je spaljena kopija Kur‘ana.
Na sudjelovanje Hrvatske u NATO aktivnostima osvrnuo se Predsjednik Zoran Milanović koji je svečano ispratio 3. hrvatski kontingent u sklopu NATO aktivnosti u Litvu. “Ne bi bilo u redu tamo ne otići, to je solidarnost”, rekao je Milanović i dodao:
“Mi ne možemo i nećemo biti dovedeni u poziciju da potpuno ovisimo o tuđoj volji na koju nemamo nikakav utjecaj. Vidim da je šef NATO-a u Južnoj Koreji i Japanu. Čovjeka znam dvadeset godina, mene i moju zemlju tamo ne predstavlja. To nije prostor NATO-a, ali je u susjedstvu Kine. To nema veze s Hrvatskom. Rade se stvari na koje nemamo utjecaja niti nas itko pita, a mogu nas već sutra duboko obvezivati.”
Dodajmo kako je slovenska obavještajno-sigurnosna agencija uhitila je dvojicu stranih državljana optuženih za špijuniranje za Rusiju. Dvojica ruskih agenata imali su državljanstvo jedne od južnoameričkih zemalja, a u Sloveniji su djelovali pod lažnim identitetom. Unajmili su mali ured u poslovnoj zgradi gdje su se navodno, bavili trgovinom nekretninama i antikvitetima.
