Nakon nešto više od četiri desetljeća ukida se matični broj građana s obzirom da je OIB ušao u punu primjenu. Pred saborskim zastupnicima našao se Konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja zakona o matičnom broju, kojeg zastupnički klubovi podržavaju, no isto tako upozoravaju na pojedine nelogičnosti.OIB je u punoj primjeni već 14 godina, stoga prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva kao druge, odnosno pomoćne identifikacijske oznake. Državni tajnik ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić:
‘‘Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a, međutim, ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam kada se za to ukaže potreba‘‘.
Iako se OIB koristi u svakodnevnom radu većine institucija, HDS-ovac Hrvoje Zekanović ukazao je na to da primjerice banke još uvijek traže matični broj te da bi to moglo dovesti do pojedinih komplikacija, a potom predložio i rješenje.
‘‘Možda bi bilo rješenje da ga ukinemo svima i onima kojima je izdan i da ne služi više ničemu, odnosno da se nigdje ne koristi jer u suprotnom može doći do situacije da neki ga trebaju imati, a nemaju ga‘‘.
Državni tajnik Zekanoviću je podrobnije razjasnio što u tom slučaju:
‘‘Ne bismo stvarali problem ako netko po tom broju vodi neke svoje interne evidencije, ali što se tiče razmjene podataka između različitih državnih tijela ili u privatnom sektoru, za to neće biti potrebe‘‘.
Mostovac Božo Petrov kazao je kako je navedeni zakon sasvim logičan, no nije mu jasno zbog čega nije iskorišteno osam milijuna kuna predviđenih za digitalizaciju javne uprave, zbog čega je OIB prvotno i bio uveden.
‘‘Kad građani upute određeni predmet oni bi trebali znati u kojem je statusu, tko ga vodi, kad će taj predmet biti gotov, da se na jedno mjesto šalju njihovi odgovori, da oni ne moraju da bi otišli u socijalnu skrb, MUP ili bilo gdje drugdje obilaziti pet šaltera prije toga i skupljati dokumentaciju ako sva ta dokumentacija već postoji u tim ministarstvima i njihovim institucijama, a za sve to vam je dovoljan primarni ključ, odnosno OIB‘‘.
Dalija Orešković iz Kluba zastupnika Centra i GLAS-a smatra kako je država kriva što još uvijek imamo baze podataka koje nisu prešle na sustav OIB-a.
‘‘Na neki način apeliram da se osim tehničkih razloga napravi ono što predlagatelj u obrazloženju Zakona navodi: da postignemo pravnu sigurnost i da ne oštetimo i državu, ali i građane kao pravne subjekte u upravnim postupcima koji bi u svim situacijama prema svima trebali biti jednoobrazni i isti i takvi da ne stvaraju pravnu konfuziju i ne negiraju vladavinu prava‘‘.
Napomenimo na kraju, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, ni javne ni privatne institucije više neće tražiti MBO, već će se za sve službene evidencije primjenjivati Zakon o OIB-u.
