Austrija nas ipak želi u Schengenu, poslodavci ne žele porez na ekstraprofit, Milanović obuku ukrajinskih vojnika, a ministar Fuchs ne želi školu u kojoj se ne mogu gledati utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva. Ovo su neke od tema koje su obilježile tjedan koji se polako bliži svom kraju.Hoće li nas pustiti ili ipak pokazati palac dolje? Pitanje oko ulaska Hrvatske u Schengen bilo je glavno početkom tjedna dok se u Zagrebu nije pojavio austrijski kancelar Karl Nehammer te rekao:
“Podržat ćemo put Hrvatske u Schengen. Istovremeno ćemo u tom smislu biti vrlo kritični prema naporima Bugarske i Rumunjske. Hrvatska i Austrija su saveznici po pitanju sigurnosti. U tom slučaju to znači da će Austrija i Hrvatska zajednički nastupiti prema Europskoj komisiji kako bismo, za obje zemlje, u pravom smislu promijenili temelje za ostvarivanje prava na azil.”
Austrija je naime, iskazala rezervu oko širenja Schengena na Bugarsku i Rumunjsku zbog toga što su zabilježili više od 100 tisuća ilegalnih migranata i desetke tisuća neregistriranih migranata koji u njihovoj zemlji traže azil, a tamo su stigli preko zapadno-balkanske i istočno-mediteranske rute. Sada ne preostaje drugo nego dočekati 8. prosinca i odluku Vijeća Europe.
A odluka kojom hrvatski poslodavci nisu sretni, dapače, oštro su je kritizirali jest ona o porezu na ekstra profit koji bi se odnosio na poduzetnike s prihodima većim od 300 milijuna kuna. Ministar financija Marko Primorac ponavljao je da Vladin cilj nije nikoga kazniti.
“Smatram da je i odgovorno i moralno da dio tereta ove dominantnije krize podnesu i oni gospodarski subjekti koji su u 2022. godini, unatoč teškim okolnostima, ostvarivali razine dobiti koje su značajno iznad prosjeka.”
U HUP-u nezadovoljni, a glavna direktorica udruge poslodavaca Irena Weber poziva:
“Umjesto novih poreza, HUP zagovara punu poreznu reformu, jače rasterećenje rada kroz povećanje osbonog poreznmog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. Smatramo da je jedini put za uspješnu ekonomiju smanjivanje poreznog tereta i nepotrebnih troškova poslovanja, a s druge strane reforma neefikasne uprave koja bi donijela do smanjenja ukupnih troškova državnog aparata.”
U Hrvatskoj je realno mali broj firmi koje ostvaruju tako veliku zaradu, a Vlada planira tim privremenim porezom namaknuti oko dvije milijarde kuna. Je li riječ o populizmu ili neophodnoj solidarnosti, procijenite sami. Teško za procijeniti je i hoće li predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković konačno pronaći zajednički jezik te prepucavanja i uvrede zamijeniti konstruktivnim dijalogom. Kada je riječ o obuci ukrajinskih vojnika, za sada čini se, neće. Ovako su zvučale njihove izjave o tome tko koga treba tražiti suglasnost.
‘‘Sabor može promijeniti Ustav i onda je stvar drukčija. Sabor može u ovom slučaju pristati na teror Plenkovića, jer ovo je sad osobni teror i maltretiranje sabora od strane Plenkovića, i postupati po nečemu za što nije predviđeno da postupa‘‘.
“Vlada je pitala predsjednika je li suglasan, on nam nije odgovorio pismom, nego se očitovao nekakvim priopćenjem. Ono što je sada na stvar jest bijeg od političke odgovornosti saborskih zastupnika i pojedinih stranaka od toga da se izjasne gdje su. Ne radi se tu o kršenju Ustava, radi se o igri skrivača‘‘.
Ovo su samo neke od tema koje su obilježile tjedan u kojem je počelo i Svjetsko nogometno prvenstvo, a zbog kojeg je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs svom resoru zabio auto gol rekavši kako će se i u školama moći gledati utakmice. Nije pretjerano iznenadilo da će i saborski zastupnici stati s radom dok traju utakmice, ali u obrazovnom sustavu punom problema, o zaostacima u gradivu da i ne govorimo, ideja da se već zbog prve utakmice može stopirati nastava zaslužila je crveni karton.
