U jeku ogromne inflacije i energetske krize stižu i dobre vijesti za vladajuće. Kreditna agencija Fitch potvrdila je Hrvatskoj rejting, a posljedica je to skorašnjeg ulaska u eurozonu. Upravo povodom uvođenja nove valute metropola je danas bila domaćin Danu eura, a poruke su jasne: “Benefita za građane bit će na svakom koraku, a očekuje se gospodarski rast.”
More poskupljenja, skuplji računi, sve lakše potrošačke košarice, a tanji novčanici – realnost je to u kojoj živimo već mjesecima. Opjevana je priča o Vladinoj intervenciji i pomoći građanima, a premijer Andrej Plenković obznanio je radosne vijesti – naš kreditni rejting potvrđen je i ima stabilne izglede za daljnji rast. Rezultat je to, kako tvrdi – rada Vlade.
“Točka jedan politička stabilnost – to je preduvjet svega. Točka dva – reforme. Zatim ponovno odgovorno upravljanje javnim financijama i smanjivanje javnog duga. Ista je situacija i oko proračunskog deficita, a mjere koje smo poduzeli u kontekstu energetske krize koje su ublažile udar na građane i gospodarstvo omogućile su nam rast koji su oni vidjeli i digli za praktički 100 posto s 3,3 na 6,1 posto.”
A za nešto više od dva mjeseca – kuna odlazi u povijest. Prilagodba traje već mjesecima, dvojno iskazivanje cijena na snazi je od 5. rujna, no mnogo je nepoznanica još u zraku. Za vladajuće je ipak sve jasno – uz hrvatski ulazak u Schengen, eurozona je najveći uspjeh. Ministar financija Marko Primorac pobrojao je benefite uvođenja eura.
“Od smanjenja kreditnog rejtinga, uklanjanja općenito valutnog rizika iz hrvatskog gospodarstva što se već sada na kreditni rejting, osim toga uvođenjem eura uklonit će se i transakcijski troškovi koji se procijenjuju na 1,2 mlrd. kuna. Govorimo o troškovima konverzije, troškovima s kojima su suočeni naši građani, naši turisti koji dolaze u RH i koji moraju obavljati konverziju valuta.”
Upravo je posljednje spomenuta pretvorba kuna u eure glavna zadaća svih građana. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dao je savjet Hrvatima.
“Pozivam građane, znamo da mi Hrvati volimo držati dosta gotovine kod kuće, da donesu sve te novce u banke polože na račune. To je najjednostavniji i najjeftiniji način konverzije za sve. Vidimo da se to događa. Depoziti rastu, ali znamo da još ima toga što bi trebalo donijeti u banke pa pozivam ljude da to učine što prije da ne čekaju one zadnje dane prije uvođenja eura.”
No, ne vole svi banke. Procjene su takve da Hrvati u čarapi ili ispod madraca čuvaju čak 35 milijardi kuna. Ova je brojka rezultat i sive ekonomije, no mnogi i dalje jedva krpaju kraj s krajem i pitaju se – što ako euro dodatno pogorša situaciju. Ipak, guverner HNB-a umiruje građane:
“Vi možete vidjeti da ove druge zemlje koje su prije nas uvodile euro, prvenstveno srednjoeuropske, odnosno istočnoeuropske, tranzicijske zemlje tipa baltičkih zemalja, Slovenije, Slovačke – nakon uvođenja eura doživjele značajan rast standarda. To možemo očekivati i u Hrvatskoj. Imamo 19 primjera, 19 zemalja koje su ušle u euro i imamo 5 zemalja srednje i istočne Europe koje su već ušle u euro, tj. imamo iskustva koja možemo vidjeti.”
Hoće li ta iskustva zaista donijeti bolje sutra našim građanima i njihovim potomcima ili će Hrvatska od 1. siječnja dodatno zaroniti u poskupljenja i krizu tek preostaje za vidjeti.
