Početak novog tjedna donio je nove eksplozije u ukrajinskoj prijestolnici – Kijevu. Rusi su ponovno napali iranskim dronovima. I dok Ukrajinci zazivaju još oružja i protuzračne obrane, u Luxemburgu se raspravljalo o novom paketu vojne pomoći. S druge strane svijeta, Kina se priprema na novi mandat Xi Jinpinga, a pravo je pitanje hoće li najavljena “agresivnija” Kina prouzročiti nove globalne poremećaje.Tek tjedan dana nakon posljednjeg napada u Kijevu, Rusi su metropolu ponovno zasuli bespilotnim letjelicama – dronovima kamikazama. Oštećene su stambene zgrade u distriktu Ševčenko, najmanje četiri osobe su poginule. Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrija Jermak poručio je da Ukrajina treba još sustava za protuzračnu obranu koji je i ovog puta, spasio mnogobrojne živote. O napadu na Kijev oglasili su se i iz Rusije. Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov:
“Tijekom dana, ruske oružane snage nastavile su s napadima visokopreciznim oružjem dugog dometa na vojne zapovjedne objekte i ukrajinski energetski sustav. Pogođeni su svi označeni objekti.”
Prvi čovjek Ukrajine Volodimr Zelenski izvijestio je da se važne bitke vode na području regije Donbas.
“Protiv naših snaga okupatori su bacili sve što su mogli, uključujući i 2000 zatvorenika. Riječ je o “osuđenicima” s dugogodišnjim kaznama za teška kaznena djela. Na frontu ih drže ne samo novcem, nego i obećanjem amnestije. Ovako ruska država sponzorira teror.”
Za to vrijeme u Luxemburgu se danas sastalo Vijeće za vanjske poslove EU. Tema je dakako bila stanje na istoku Europe, kao i novi paket vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 500 milijuna eura. Šef europske diplomacije Josep Borrell najavio je nove korake.
“Ovog jutra Kijev je bio pod teškim napadima dronovima u centru grada. Raspravit ćemo situaciju u Ukrajini i poduzeti neke mjere.”
Osim o vojnoj pomoći Ukrajini, tema razgovora u Luxemburgu su i odnosi Europske unije s Kinom. Ova tema uvelike se intenzivirala nakon što je započeo 20. kongres vladajuće Komunističke partije. U idućih nekoliko dana očekuje se da će aktualni predsjednik Xi Jinping zacementirati svoju poziciju čime će postati najmoćniji lider od Mao Ce-tunga. Ipak, s nastavkom njegove vladavine pitanja je mnogo. Odnosi sa SAD-om odavno su zaoštreni posebice nakon krize na Tajvanu. Okupljenima je poručio da se svijet trenutačno suočava s drastičnim promjenama kakvih nije bilo cijelo stoljeće kao i da se Kina mora pripremiti za opasne oluje, čak i najgore scenarije. Posebice se osvrnuo na pitanje Tajvana rekavši kako ga moraju riješiti. No, i dalje je upitno na koji način.
“Nastavit ćemo i dalje težiti mirnom procesu pregovora s najvećom iskrenosti i naporima, ali nećemo obećati da nećemo morati koristiti silu i držimo u rezervi sve opcije ako bude potrebno.”
No osim toga, kineski je predsjednik najavio i kako ne želi strana uplitanja. Još je neizvjesno što sve ovo znači za odnos s EU. Nakon što je predsjednica Europske komisije jučer poručila kako pozorno prate zbivanja u Kini, odnose je danas prokomentirao i Borrell. Raspravljalo se o dokumentu koji sugerira da je postojeća politika EU prema Kini možda zastarjela.
“Ovo je lijep papir o Kini. Ovdje je objašnjen odnos s Kinom sa svim izazovima. Kompleksan je kao i onda kad smo rekli da je Kina partner, konkurent i suparnik. Mislim da se moramo nastaviti nositi s ove tri dimenzije u našem odnosu s Kinom.”
Hoće li Kina nastaviti širiti svoj utjecaj na azijsko-pacifičkom prostoru i kakve posljedice to može imati za globalni poredak bit će jasnije u mjesecima, ali i godinama novog mandata kineskog lidera koje nadolaze.
