Jesenski paket mjera pomoći za ublažavanje inflatornog udara i energetske krize građanima i gospodarstvu vrijedan je 21 milijardu kuna, rekao je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja paketa za kojega je ponovio da je snažan, pravedan i sveobuhvatan.Sukus svih mjera jesenskog paketa jest da do 1. travnja 2023. za kućanstva neće cijena plina, ni toplinske energije, a cijena električne energije se ograničava. Ograničavaju se i cijene osnovnih prehrambenih namirnica od suncokretova ulja, brašna, mlijeka, šećra, pa do mljevenog mjesa, svinjskog vrata, svinjske lopatice do cijelog pileta koje će biti jeftinije za 30 posto. Povećavaju se socijalne naknade, naknade za nezaposlene, za sve zaposlene se povećava porezno rasterećenje, podižu se najniže mirovine, umirovljenici će dobiti jednokratan energetski dodatak, roditelji isplatu posebnog novčanog primanja po obiteljima, za student se povećava neoporezivi dio dohotka, pomoć dobivaju i poljoprivrednici i ribari, povećava se udio obnovljivih izvora energije, a spremna je i mjera za energetsku obnovu te poticaji za izgradnju sunčanih elektrana.
“Paket će zaštititi građane, cijeli javni, neprofitni sektor i hrvatska poduzeća. Nitko nije ostavljen po strani. Omogućit ćemo mirnu i predvidljivu jesen i zimu. Država je osigurala sredstva, istodobno krećemo dugoročno sa snažnim ulaganjem obnovljivih izvora energije. Šaljemo još jednom poruku o odgovornosti i poruku štednje energije.”
Ministar gospodarstva Davor Filipović naglasio je da će građani, javne institucije I poduzetnici plaćati oko 10 puta nižu cijenu električne energije, nego što je tržišna cijena.
“Misilo smo o svim našim građanima, poduzetnicima i o svim korisnicima toplinarstva. Važno je istaknuti da donošenje uredbe za 159 tisuća građana neće doći do porasta cijene toplinarstva. Ove mjere donose se za 6 mjeseci i snažan su impuls našem gospodarstvu i svim našim javnim institucijama.”
Filipović odlazi u Bruxelles gdje će s europskim ministrima raspravljati o rastu cijena plina. Plenković je pojasnio da bez cjelovitog europskog rješenja nije realno očekivati da će ijedna Vlada pojedinačno dugoročno riješiti taj problem bez enormnih troškova. A što se tiče poduzeća koja ostvaruju enormne iznose dobiti u ovom vremenu, Vlada planira uvesti poseban porez na dobit.
“Radi pravedne raspodjele tereta krize Ministarstvo financija je u fazi razrade prijedloga kojeg ćemo uputiti Hrvatskom saboru s dodatnim oporezivanjem onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je posebno narasla u razdoblju krize u odnosu na razdoblje prije izvanrednih okolnosti. To je načelo pravednosti. U ovako globalnim okolnostima s ovoliko snažnim paketima Vlade svatko mora dati doprinos. Ovo nije vrijeme prekomjerne dobiti.”
Istaknuo je da je iznos do sada donesenih mjera pomoći u ovoj godini ukupno 6,3 posto BDP-a, što je, kako naglašava premijer, znatno više nego u drugim europskim zemljama.
