Hrvatska je izgubila arbitražni spor protiv MOL-a u Washingtonu, nakon što je 2013. MOL tužio hrvatsku Vladu za kršenje ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz INA-e. Dok je oporba zgrožena, premijer poručuje – Arbitražni sud u velikoj mjeri odlučio je u hrvatsku korist.Nakon one u Švicarskoj, izgubili smo još jednu arbitražu protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu i morat ćemo isplatiti odštetu od oko dvije milijarde kuna. Nije čaša napola prazna nego napola puna, reklo bi se slušajući premijera Andreja Plenkovića koji kaže da je ovo pitanje naslijeđeno.
”Bit ove odluke je da je od ukupnog zahtjeva MOL-a koji je iznosio 1,1 milijardu dolara Arbitražni sud dodijelio MOL-u 184 milijuna dolara. To je otprilike 18 posto. Sud je odlučujući u biti zahtjeva MOL-a u velikom dijelu odlučio u hrvatsku korist”.
Hrvatska mora MOL-u nadoknaditi i dio troškova u postupku, što je oko milijun eura, što je oko 2 posto od onoga što je MOL inicijalno tražio. Treba dodati i zatezne kamate, a premijer kaže da opsežni dokument sada proučavaju stručnjaci.
”Mi poštujemo međunarodno pravo, poštujemo odluke međunarodnih sudova i na taj način ćemo se ponijeti i prema ovoj odluci. Zadržavamo pravo razmatranja mogućnosti korištenja pravnih mehanizama koje nam stoje na raspolaganju u odnosu na ovaj pravorijek”.
Ovom odlukom pali su hrvatski argumenti o korupcijiskim djelima bivšeg premijera Ive Sanadera i šefa MOL-a Zsolta Hernadija, za što je Sanader i pravomoćno osuđen, no iz Vlade poručuju da je to u isključivoj nadležnosti hrvatskih sudova. I dok premijer ponavlja da su napravili sve oko otkupa INA-e, ali da njihov signal druga strana nije prihvatila, ali da nisu odustali, predsjednik SDP-a Peđa Grbin ističe da odštetu ne bismo plaćali na ovakav način da se ostvarila najava s Badnjaka 2016. da ćemo otkupiti dionice INA-e.
”Politika koju Plenkovićeva Vlada vodi prema MOL-u nije bitno različita od Sanaderove. Tadašnji HDZ-ov premijer potpisao je jedan koruptivan sporazum koji danas Hrvatsku i hrvatske građane košta milijarde. Ako mi taj novac isplatimo, onda više nitko neće morati postaviti pitanje na koji način Orban i Mađarska uspijevaju održati ovako nisku cijenu goriva za mađarske građane jer će odgovor biti jasan – plaćamo mi u Hrvatskoj”.
Sandra Benčić iz Možemo napominje da se ovo nije smjelo dogoditi, a na pitanje što miožemo sada učiniti odgovara:
“Hrvatska se može riješiti HDZ-a pa više nećemo plaćati u milijardama njihove korupcijske afere. Ta suradnja s MOL će nas na kraju koštati, ne ove dvije milijarde, nego desetke milijardi kuna u izgubljenoj dobiti, u nemogućnosti upravljanja energetskom politikom i u potpunom podjagmljivanju svih interesa Republike Hrvatske jednoj mađarskoj kompaniji i mađarskoj politici”.
A tko je odgovoran? Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta krivi procjenu da se uopće ide u arbitražu.
”Bilo je zalaganja da se pokušamo nagoditi s MOL-om i izbjeći ovaj ishod i to se odbacilo. Ljudi koji su inzistirali na tome bi trebali odgovarati”, rekao je Bartulica.
A podsjetimo i na to da je Tomislav Karamarko napustio politiku i da je pala tadašnja Vlada upravo zbog arbitraže s MOL-om jer je tadašnji koalicijski partner MOST forsirao postupak, iako je Karamarko tvrdio da ne stojimo dobro, što se u Švicarskoj i potvrdilo. A Vlada je početkom ove godine pokrenula postupak za reviziju pravorijeka pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom i premijer ističe da ona traje neovisno o ovoj odluci iz Washingtona.
