Rusi su stezali obruč oko Lisičanska, ali i napustili, ili su istjerani sa Zmijskog otoka. Ovisi koga pitate. Za to vrijeme u Madridu se održavao zadnji dan rekli bismo, povijesnog NATO summita. Makar su u ovim ratnim vremenima praktički svi susreti na toj razini povijesni.Tisuće civila zarobljene su u Lisičansku, na istoku Ukrajine gdje Rusi inteziviraju napade u želji da preuzmu kontrolu nad regijom Donbas. Dok su na istoku napredovali, Rusi su se povukli ili su, ako pitate Ukrajince, istjerani sa Zmijskog otoka u Crnom moru o kojem se govori kao mjestu od strateškog značaja. Iz ruskog ministarstva obrane su poručili da je riječ o znaku dobre volje dok Ukrajinci tvrde da su za oslobađanje zaslužne njihove snage.Ukrajinska vojska nastavlja s apelima za dostavom prijeko potrebnog oružja. No, potrebno im je i znanje za korištenje tog oružja, a to znanje im prenose britanski kolege kod kojih je dio trupa otišao na trening.
“Kod ovih dečkiju je definitivno primjetna visoka motivacija i posvećenost obrani Ukrajine. Predani su treningu i svom cilju i sigurno će otići odavdje svjesni toga što mogu učiniti.”
Rekao je za BBC britanski major Johnatan Dick. Za to vrijeme, u Madridu je kraju priveden NATO samit. Govoreći o krizi s opskrbom hrane, glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg istaknuo je da Rusija, a sada i Kina šire dezinformacije o odgovornosti za potencijalne nestašice. Pritom ponavlja ono što ruski agresor odnosno Moskva konstantno negiraju pokušavajući pilu okrenuti naopako.
“Prehrambena kriza nije uzrokovana sankcijama NATO-a nego ratom predsjednika Putina. Najbolji način da se ona okonča jest da se zaustavi rat, a predsjednik Putin ga sutra može okončati tako da povuče svoje snage. Razni saveznici pokušavaju pomoći. Turska pokušava posredovati u nekakvom dogovoru. Također, Grčka je najavila kako je spremna osigurati brodove za prijevoz žita iz Ukrajine.”
I drugi saveznici ulažu diplomatske napore kako bi se postigao dogovor o prijevozu žita preko Crnog mora, nastavio je Stoltenberg. Rekao je i kako je prijevoz žita kopnenim putem u tijeku, a za ostale pravce će tek vidjeti što i kako može biti dogovoreno. Je li svijet ušao u razdoblje koje još opasnije od Hladnog rata, upitan je nadalje, Stoltenberg koji odgovara da svakodnevno gledamo patnju ukrajinskog naroda i da se situacija može pogoršati.
“Jer ako ovo preraste u opći rat Rusije i NATO-a, tada ćemo vidjeti patnju, uništenje i smrt na razini koja je mnogo gora od ove koju danas vidimo u Ukrajini. Iz tog razloga NATO ima dva zadatka: prvi je pružati podršku Ukrajini koja je bez presedana i koju pojačavamo i oko čega smo se dogovorili na ovom samitu, ali također imamo temeljnu odgovornost da spriječimo eskalaciju sukoba izvan Ukrajine.”
Iz Madrida je poruke uputio i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je rekao da je ukrajinska borba ujedno i borba NATO-a i Europske unije dok je britanski premijer Boris Johnson izjavio da je Putinova agresija zbližila zemlje Zapada. Američki predsjednik Joe Biden je pak rekao kako je Putin htio “finlandizaciju NATO-a, a doživio je natoizaciju Finske”.
“Na svakom koraku ovoga puta postavili smo oznaku jedinstva, odlučnosti i sposobnosti demokratskih nacija svijeta da učine ono što treba učiniti. Putin je mislio da može slomiti Sjevernoatlantski savez. Pokušao nas je oslabiti i očekivao da će dovesti do pucanja. No, dobiva točno ono što nije želio. Želio je finlandizaciju NATO-a, a dobio je natoizaciju Finske.”
Poručio je kako će NATO biti još puno jači s pristupanjem Švedske i Finske jer je riječ o zemljama koje imaju ozbiljnu vojnu snagu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan istaknuo je ulogu svoje zemlje u potrazi za mirnim rješenjem i stabiliziranju svjetskog gospodarstva. Jedna od tema samita je bio i terorizam, a Erdogan je, u kontekstu kurdistanskog PKK kojeg Turska smatra terorističkom organizacijom, poručio kako je važno da postignuti dogovori ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Unatoč svemu, prijetnje Moskve ne prestaju pa je tako bivši ruski premijer Dmitrij Medvedev poručio da se sankcije Zapada mogu okarakterizirati kao čin agresije i opravdanje za rat.
