Zbog visokih temperatura zraka Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda izdao je upozorenja za cijelu zemlju. Vrhunac toplinskog vala očekuje se danas, a meteorolozi najavljuju da bi temperature trebale ići i do 38 stupnjeva. S obzirom da rastu temperature, Zavodi za hitnu medicinu diljem zemlje bilježe povećani broj intervencija.
Nakon što su jučer diljem zemlje zabilježene visoke temperature zraka, danas se očekuje vrhunac toplinskog vala. Povišene temperature u ovom razdoblju mogu utjecati na zdravstveno stanje stanovništva, posebice kod osoba starije životne dobi i kroničnih bolesnika. Visoke temperature već nekoliko dana zaredom bilježi i Knin. Krešimir Škarica, Zamjenik ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, potvrdio je za Media Servis kako i ta županija bilježi porast broja hitnih medicinskih intervencija.
“Imamo oko 30% povećan broj intervencija u odnosu na razdoblje prije toplinskog vala. Uglavnom su to nesvjestice, slabosti, nelagode, vrtoglavice i smetenost”, kazao je Škarica.
Duži boravak na visokim temperaturama može rezultirati iznenadnim kolapsom organizma. Radi ekstremno visoke vanjske temperature organizam može doći do nemogućnosti da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama. Škarica je pojasnio kako prepoznati toplinski udar i kako reagirati u takvoj situaciji.
“Toplinski udar je opet teže stanje zbog velikih vrućina. Trebalo bi osobu premjestiti u hlad, ohladiti je, staviti joj hladne obloge, dati joj dosta tekućine i ako je bez svijesti ili poremećene svijesti te ako poremećeno diše, trebalo bi pozvati hitnu službu odnosno 194”, istaknuo je Škarica.
Zbog povećanog zdravstvenog rizika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je niz preventivnih mjera za postupanje građana pri dugotrajnim vrućinama. Između ostalih mjera, Nataša Janev Holcer istaknula je za Media Servis kako je potrebno izbjegavati alkohol, tešku začinjenu hranu i boravak na otvorenom u najtoplijim satima te bavljenje težim fizičkim aktivnostima.
“Piti dovoljne količine vode, mineralne vode i izotoničnih sokova. Potrebno je prilagoditi i prehranu ovakvim temperaturama i konzumirati više laganih obroka tijekom dana. Dakle, variva, juhe ili nekakve salate, a ne velike količine obroka i masne hrane. Preporuka je da se unutarnje prostorije ne rashlađuju više od 5 do 7 stupnjeva u odnosu na vanjsku temperaturu. Što se tiče boravka u ovim najtoplijim satima dana, bilo bi poželjno izbjegavati izlazak od 8 do otprilike 16 sati.”
Detaljnije preporuke za ponašanje građana pri dugotrajnim vrućinama dostupne su i na internetskim stranicma Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
