Pred saborske zastupnike stigla je informacija o provedbi monetarne politike Hrvatske narodne banke u drugom polugodištu 2023. te prvom polugodištu 2024. godine., no najveći dio rasprave poveo se oko inflacije i trenutnog financijskog stanja zemlje. Dok HDZ-ovi zastupnici naglašavaju gospodarski rast i rast plaća, oporba upozorava na najvišu inflaciju u eurozoni i činjenicu da taj rast građani ne osjećaju.
HDZ-ov Ante Babić:
“Jasno je kako je hrvatsko gospodarstvo danas među najbrže rastućima u europodručju. Tome je značajno pridonijela uspješna koordinacija monetarne politike Hrvatske narodne banke i fiskalnih mjera Vlade Republike Hrvatske. Stabilnost i pozitivni ekonomski trendovi dodatno su potvrđeni podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske od strane vodećih svjetskih agencija poput Standard and poor‘s i Fitcha, čime smo svrstani u najvišu investicijsku kategoriju.”
“Super, ali svi znamo svi da ne rastu svi u ovom društvu. Ne raste sigurno radnik na minimalcu, ne raste učitelj, ne raste medicinska sestra, pa vas kristalno jasno pitam – da li nam možete svima ovdje dati odgovor, tko ima točno koristi od ovog makroekonomskog rasta?”…odgovorio je SDP-ov Boris Piližota poručivši kako je po izlaganju zastupnika Babića dobio dojam da živi u Švicarskoj.
Njegov stranački kolega Ivan Račan upozorio je da Hrvatska ima jednu od najvećih inflacija u eurozoni i podsjetio da je, prema Zakonu, cilj Hrvatske narodne banke održavanje stabilnosti cijena.
“Hrvatska ima jedan od najviših rasta cijena, ne samo eurozoni, nego i šire u Europi. Generalno pitanje za vas, odgovor je da ili ne. Jeste li zadovoljni onime što je Hrvatska narodna banka napravila u proteklom razdoblju?”
Odgovorila je zamjenica guvernera Sandra Švaljek:
“Da. Mi smo sudjelovali u ovom ciklusu najvećeg pooštravanja kamatnih stopa, ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke. Kamatne stope su ključni instrument za borbu protiv inflacije i one su nesumnjivo dovele do uvjerljivog pada stope inflacije i u europodručju i u Hrvatskoj. Hrvatska ima određene specifičnosti zbog kojih je ova inflacija u Hrvatskoj nešto viša nego u prosjeku europodručja, međutim ona je ujedno i niža nego Mađarskoj, u Češkoj, u Poljskoj, Rumunskoj, Bugarskoj, dakle zemljama srednje i istočne Europe s kojima se zapravo i najviše ima smisla uspoređivati.”
Od uvođenja eura HNB svake godine plaća pola milijarde eura poslovnim bankama s ciljem borbe protiv inflacije, a kakva je ta borba najbolje vidimo po rezultatima jer u siječnju je smo imali najvišu stopu u eurozoni, upozorio je MOST-ov Ivica Ledenko.
“Devet od dvadeset država eurozone uvelo je dodatan porez na dobit poslovnom bankarskom sektoru upravo s ciljem da se državni novac koji poslovnim bankama plaća središnja banka preusmjeri u državni proračun. S tim novcem bi se, primjerice, moglo dodatno subvencionirati, primjerice, snižavanje cijene energije, a time i smanjenje inflacije.”
Porezi su u domeni Ministarstva financija, odgovorila mu je zamjenica guvernera Sandra Švaljek.
“Već smo u Hrvatskoj imali porez na ekstra dobit, međutim demokratskom voljom taj porez je ukinut, znači samo se treba prisjetiti da smo to već imali u povijesti. Kod takvog poreza dovodi se u pitanje utjecaj na monetarnu transmisiju. Vrlo je važno da se očuva monetarna transmisija kako bi upravo te kamate na prekonoćne depozite mogle odraditi svoju ulogu i pridonijeti snižavanje inflacije.”
Zastupnica SDP-a Irena Dragić osvrnula se na izjave guvernera HNB-a Borisa Vujčića vezane uz tržište nekretnina. Vujčić je, napomenula je, rekao kako je u eurozoni već vidljiv pad cijena, dok u Hrvatskoj još nije, no primjetno je, citirala je Dragić, smanjenje broja transakcija, što obično prethodi stabilizaciji i padu cijena. Vujčić je rekao i da pada potražnja stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj.
“Nekretnine u Hrvatskoj nikad skuplje, to svi znamo. Stranci nikad više nisu kupovali i to ne kreditima, nego gotovinom za koju ih nitko ne pita odakle im. Tako smo postali idealna zemlja za pranje novca Živi li guverner Vučić u Hrvatskoj?”
Odgovorila je Švaljek:
“Guverner živi u Hrvatskoj, dosta pouzdano znam. A vezano uz rast cijena nekretnina, mi za taj rast nismo zaduženi, pa niti za stambenu politiku, no itekako pratimo kretanje na tržišnu nekretnina zato jer ta kretanja, između ostaloga, mogu utjecati na finansijsku stabilnost za čije očuvanje smo mi zaduženi. Mi djelujemo u okviru naših mogućnosti i našim instrumentima sada se spuštaju kamatne stope, pa isto tako i kamatne stope na stambene kredite, što će najvjerojatnije našim građanima u nekoj mjeri olakšati kupovinu nekretnina.”
