Koliko će rasti plaće u 2024. godini i čija će to zasluga biti bila je glavna tema prve ovogodišnje redovne sjednice Vlade na kojoj je naglasak stavljen na poreznu reformu, ali i donošenje dviju uredbi o koeficijentima za zaposlene u državnoj i javnim službama.
Konačno je napravljena prva analiza i ministar financija Marko Primorac iznio je podatak koliko gradova i općina zbog ukidanja prireza neće povećavati stope poreza na dohodak, uz to da je gotovo pa siguran da su u svim jedinicama lokalne samouprave kojima su HDZ-ovci na čelu došlo do značajnog poreznog rasterećenja, odnosno da će plaće rasti.
‘‘I od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 302 jedinice lokalne samouprave su imale prirez i od te 302 jedinice lokalne samouprave njih 242 nisu odlučile povećati stopu poreza na dohodak na način da u potpunosti kompenziraju gubitak prireza. Dakle preko 80 posto jedinica lokalne samouprave je odustalo u potpunosti od kompenzacije prireza ili utvrdilo stope poreza na dohodak tako da je porezno opterećenje niže nego što je bilo ono porezno rješenje s prirezom‘‘.
Primorac i dalje tvrdi da ova porezna reforma nema veze s nadolazećim parlamentarnim izborima, dok premijer Andrej Plenković nije propustio priliku da poruči da će građani uskoro postati svjesni razlika među onima koji rade u njihovu korist, od onih koji ne koriste tu priliku koju im je Vlada pružila. Nabrajao je premijer i sve što se u ovoj godini mijenja, zakone koji su stupili na snagu preko onoga da Zakon o trgovini ide u punu primjenu pa se na cijelu godinu odnosi pravo na 16 radnih nedjelja, iako se još čeka zadnja riječ Ustavnog suda.
Od 1. siječnja na snazi je i novi Zakon o plaćama pa Vlada nastavlja pregovore sa sindikatima državne i javnih službi oko kolektivnih ugovora. A trebaju se usvojiti i dvije uredbe vezane za koeficijente.
‘‘Obje će stupiti na snagu početkom ožujka i nakon toga se ide s novim rješenjima. Nakon stupanja na snagu porezne reforme i inicijalnog dizanja plaća u 2024. za 240 tisuća zaposlenika u državnoj i javnim službama doći će do povećanja plaća sa plaćom za ožujak koja će biti isplaćena u travnju‘‘.
Još nije jasno koliko će točno rasti plaće i koliki će biti koeficijenti za 240 tisuća zaposlenika u državnoj i javnim službama među kojima i dalje ima nezadovoljnih. Ministar rada Marin Piletić ponavlja, cilj je jednaka plaća za jednak rad, a na pitanje hoće li biti dovoljno vremena da se do veljače uredbe usvoje, odgovara:
‘‘Hoće. Svi su oni upoznati s vrednovanjem radnih mjesta, s konsolidiranim koeficijentima u koje su ukalkulirani svi oni dodaci i s nacrtima budućih prijedloga koeficijenata. Vlada je odlučila da će socijalne partnere, sindikate uključiti u draftiranje ovih uredbi i želimo postići najveći stupanj konsenzusa‘‘.
Dodajmo za kraj i da je Vlada usvojila odluku o tzv. indeksu razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave. Podatke za 2024. u usporedbi s 2018. iznio je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić:
‘‘Pokazuje se da svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim pokazateljima. Razlike između najviše razvijenih gradova i općina i onih najmanje razvijenih gradova i općina u Republici Hrvatskoj se smanjuju‘‘.
I zaključuje – pokazuje to da je Vladina politika učinkovita.
