Hrvatsko gospodarstvo oporavlja se brže od očekivanoga. Dobre vijesti još ranije je najavio premijer Andrej Plenković, a sada ih je zajedno s ministrom financija predstavio javnosti. Osjetno je pao udio javnog duga u BDP-u, inflacija će ove godine biti veća od prvotnih očekivanja, ali u godinama pred nama nastavit će se normalizacija cijena. Dinamika obnove hvata zamah, a vladajući tvrde da će do kraja lipnja bit utrošena sva sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Hrvatska je prošle godine zabilježila drastičan oporavak bruto domaćeg proizvoda od čak 6,3 posto, a prema projekcijama vladajućih – BDP će i ove godine rasti snažnije od prvih prognoza. Premijer Andrej Plenković kaže da smo jedina država u svijetu koja od početka ruske invazije na Ukrajinu po sve tri agencije ima podignut kreditni rejting. Kaže – iduće razdoblje bit će neizvjesno, ali…
“Mi očekujemo i ovo je sada novost od dosadašnje prognoze rasta u ovoj godini od 0,7 %, rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2%. Dakle to je za 1,5 postotni bod veća projekcija rasta u ovoj godini. To vidimo već i na temelju sjajnih rezultata u turizmu u prva tri i pol, četiri mjeseca.”
Na ove pozitivne pomake nadovezao se ministar financija Marko Primorac.
“Taj rast u 2023. će pratiti i rast u godinama koje slijede. Očekujemo rast od 2,6 posto u idućoj godini, 2,5 posto u 2025. godini, i 2,2 posto u 2026. godini.”
Probleme će ipak i dalje stvarati – inflacija. Iako već mjesecima u padu, za ožujak je stopa inflacija iznosila 10,7 posto, a šef financija poručuje da će se stanje normalizirati, ali ne tako skoro.
“Predviđa se kako će potrošačke cijene u ovoj godini zabilježiti rast od 6,6 posto na međugodišnjoj razini. Prema zimskim prognozama na razini EU očekuje se rast od 5,6 posto, mi ćemo bit nešto iznad toga, ali ne toliko značajno. Nakon toga se očekuje ublažavanje inflatornih pritisaka. U idućoj godini očekuje se inflacija u iznosu od 2,8 posto, u 2025. 2,4 posto, i u 2026. 2,2 posto.”
Inflacija će tako padati, a isto se očekuje i s udjelom javnog duga u BDP-u koji je u prošloj godini smanjen za čak 10 postotnih bodova.Kada govorimo o financijama, spomenimo i sredstva na raspolaganju za poslijepotresnu obnovu. Rok za iskorištavanje novca iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu jest kraj lipnja, a obnova je u zamahu posljednjih mjeseci.
“Ali ono što treba napomenuti je da je od 319 milijuna eura odobrenih sredstava za petrinjski potres do danas je zaprimljeno 289 milijuna eura, odnosno 91%, a kad su u pitanju sredstva za zagrebački potres odobreno je 683 milijuna, a utrošeno je 492, odnosno 72%.”
