U sredini smo trećeg toplinskog vala s temperaturama višim od 33°C. Kako najavljuje DHMZ vrhunac možemo očekivati u petak. Kako upozoravaju, mogući su zdravstveni rizici među osjetljivom populacijom, ponajprije kod starijih i kod male djece. Tim je povodom Hrvatski zavod za javno zdravstvo poslao važne podatke za siguran boravak na suncu, ali i u vodi.
Za bezbrižno uživanje u toplim ljetnim danima važno je čuvati zdravlje svoje kože i na vrijeme se informirati o pravilnoj i pravovremenoj zaštiti od sunca.
Izloženost ultraljubičastom zračenju te česte opekline od sunca u mladosti rizični su faktori za razvoj melanoma. Melanom je zloćudni tumor melanocita – stanica koje stvaraju melanin (crni pigment). Zbog velike sklonosti ranom metastaziranju, ubraja se među najagresivnije tumore kože. Ipak, dobra je vijest da se melanom jednostavno može otkriti na vrijeme te efikasno liječiti. U 2021. godini u Hrvatskoj zabilježena su ukupno 932 novodijagnosticirana slučajeva malignog melanoma – 523 u muškaraca i 409 u žena. Prema izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2022. godini, od zloćudnog melanoma kože umrlo je 185 osoba, od kojih 113 muškaraca i 72 žena. Boja kože, svijetla put i izloženost ultraljubičastom zračenju te česte opekline od sunca u mladosti rizični su faktori za razvoj melanoma.
Svjesnost o melanomu te redovni (samo)pregled kože vrlo su važni, budući da su što ranija dijagnoza i rani početak liječenja presudni za prognozu bolesti. Samopregled madeža Jedno od najpopularnijih (i najjednostavnijih) pravila za detekciju i praćenje sumnjivih madeža je ABCDE pravilo.
A (asymmetry) – asimetričan, nepravilni oblik
B (border) – nejednoliki, isprekidani i nejasno definirani rubovi
C (color) – nejednolika obojenost
D (diameter) – promjer madeža (ne bi trebao biti veći od 6 mm)
E (evolution) – promjene u veličini, boji, obliku ili uzdignutosti Ako primijetite sumnjivi madež ili njegovu nedavnu promjenu, ne odgađajte liječnički pregled.
Opekline od sunca
Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama.
Simptomi opeklina od sunca su:
· crvenilo na koži
· osjetljivost kože
· oticanje i guljenje kože.
Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu, zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline. Ako primijetimo simptome sunčane opekline, važno je što prije skloniti se u hlad i voditi računa o tome da pijemo dovoljno tekućine. Većina opeklina prođe unutar 5 dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima.
Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja. Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije trebamo potražiti pomoć liječnika. Preporuke za siguran boravak na suncu Najbolji način za čuvanje zdravlja kože je ograničavanje vremena izlaganja suncu. Ako možete, ograničite količinu vremena koje provodite na suncu te izbjegavajte boraviti vani između 10 i 17 sati. Ako ne možete izbjeći boravak na suncu u tom razdoblju, poduzmite mjere zaštite od izgaranja kože na suncu – pokrijte što veći dio tijela odjećom (ako je moguće, odjećom gustog tkanja), nosite šešir širokog oboda ili kapu, nosite sunčane naočale i koristite sredstva sa zaštitnim faktorom.
Od oštećenja kože na suncu možemo se štititi sredstvima za zaštitu od sunca; najčešće su to kreme, losioni i sprejevi. Prilikom odabira sredstva za zaštitu od sunca, dobro je odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15. Za zaštitu od sunca beba i djece, treba odabrati zaštitne kreme s faktorom 50+ te izbjegavati izlaganje djece mlađe od 6 mjeseci direktnom suncu. Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca važno ga je nanijeti na svu suncu izloženu kožu tijela, čak i područja koja najčešće zaboravimo kao što su uši, usne, pozadina vrata i gornja strana stopala.
Sredstvo za zaštitu od sunca treba redovito ponovno nanositi (otprilike svaka dva sata), pogotovo ako smo nakon nanošenja bili u vodi ili smo se oznojili.
VAŽNO Kod prijevoza djece u automobilu treba osvijestiti činjenicu kako temperatura u automobilu za vrijeme ljetnih mjeseci može u nekoliko minuta doseći 50 °C i tako ugroziti život djeteta. Zato nikada ne ostavljajte dijete bez nadzora u automobilu, a ljeti čak ni uz djelomično otvorene prozore. Temperatura djetetova tijela raste 3 do 5 puta brže od temperature tijela odrasle osobe. Također, ne prekrivajte kolica bebe ili autosjedalice tkaninom zbog opasnosti od pregrijavanja i sprječavanja cirkulacije zraka.
Plivanje je aktivnost koja je pogodna za sve uzraste i koja, osim zabave, doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju pojedinca.
Kako bi nam boravak u vodi bio što sigurniji, treba osvijestiti vlastite plivačke sposobnosti, razmisliti o području gdje će se kupanje odvijati (teže je plivati u slatkoj nego u slanoj vodi), stalno nadzirati malu djecu i sl.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda. Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi. Najveća stopa utapanja je među djecom od 1 do 4 godine, a slijede djeca od 5 do 9 godina. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2021. godini nalazila na 8. mjestu po dobno standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja. U 2022. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 73 osoba.
Preporuke za povećanje sigurnosti u vodi
Stalan nadzor djece u vodi Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.
Ostale preporuke za siguran boravak djeteta u vodi:
· Na vrijeme upoznajte Vaše dijete s potencijalnim opasnostima boravka u vodi.
· Naučite Vaše dijete mjere sigurnog ponašanja u vodi: ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu (posebno izbjegavati skok na glavu) i ne zadržavati dugo dah pod vodom.
· Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje.
· Ograničite vrijeme boravka u vodi, objasnite djetetu zašto je važan odmor (preporuka je i da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka)
Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom. Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.
Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 %. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača. Nošenje sigurnosnog prsluka Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djece i odrasle.
Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Osim zabave, kupanje i plivanje, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno izbjegavati skok na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.
Oprez kod ronjenja
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru. Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično.
U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
