Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” koja predstavlja preko 32.000 poljoprivrednika,građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u utorak 04.05.2021. u sklopu istoimenogprojekta, organizirala je okrugli stol „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16)“.Suorganizator okruglog stola bio je Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Cilj je bio prezentiratimišljenje različitih dionika u procesu donošenja zakona i utvrditi mogućnosti za postizanje konsenzusaoko spornih ograničenja u Članku 16 koji u svom originalnom sadržaju uvodi brojne restrikcije koje biznačile udar na bioraznolikost i konkurentnost poljoprivrede u RH .Zakon o sjemenu kao i ostali zakoni iz područja poljoprivrede definiraju život u ruralnomprostoru, stoga je od presudne važnosti da poljoprivrednici aktivno sudjeluju u njihovom donošenju ida njihovo mišljenje bude uvaženo.
“Poljoprivrednicima treba pomoći, izbjeći rast troškova proizvodnje, a posljedično i rast cijena hrane. Saborski odbor za poljoprivredu zatražio je izmjenečlanka 16.” izjavila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.Prvotni prijedlog Zakona pa i predložene izmjene i dalje generiraju značajne troškove za proizvođače. Obavezna dorada kod ovlaštenih dorađivača za gospodarstva veća od 3ha ukupne površine ili obavezna nabavka strojeva za doradu na gospodarstvu i registracija takve dorade učinila bi proizvodnju neisplativom. Marija Cafuk, proizvođačica krumpira i autohtone sorte Varaždinskog zelja prikazala je kako to praktično izgleda na jednom gospodarstvu. Cijena 1 kg sjemenskog krumpira je 10kn, a od njega je moguće proizvesti oko 33 kg merkantilnog. Uz trenutnu cijenu otkupa od 0,3 kn/kg, gospodarstvo za tih 33 kg dobije 9,9 kn i ne pokrije niti cijenu sjemena, a kamo li sav dodatni rad iulaganja. Zbog poremećaja na tržištu, da bi proizvođači maksimalno smanjili troškove i otvorili mogućnost nastavka proizvodnje, 80 % krumpira koji se sadi (prema podacima Ministarstva), sadi se od krumpira s gospodarstva. Za nikakve dodatne troškove jednostavno nema prostora ako želimo da proizvođači opstanu.
Uzgoj sjemena s poljoprivrednog gospodarstva predstavlja legitimnu praksu u mnogim državama Europe i vrlo je značajno unutar proizvodnih sustava. Primjerice u Francuskoj, 50% površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednog gospodarstva. To je površina od 2,5 miliona hektara što je gotovo ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Hrvatske. Takav uzgoj prema mišljenju Antonia Onoratia, talijanskog poljoprivrednika i predstavnika svjetske mreže malih gospodarstava Via Campesina, ne predstavlja niti neformalni sustav jer se odvija prema jasnim pravilima, često i u suradnji sa stručnjacima i znanstvenicima. Oba modela – tržišni i seljački imaju svoje mjesto i svoju primjenu i treba ih kao takve priznati i jasno definirati.
