Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) danas je u suradnji s Gradom Čakovcem i Gradskom komunalnim poduzećem ČAKOM te Gospodarskom školom Čakovec zasadila šumu hrane na parceli između meteorološke stanice i čakovečkog Gradskog groblja.
„Šuma hrane je dinamičan ekosustav dizajniran tako da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije, visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke, koje su pažljivo odabrane kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Tako samoodrživ ekosustav olakšava život i ljudima i planetu, jer su plodovi i sjemenke voćaka istovremeno i hrana za mnoge životinjske vrste, a kao učinkovit alat prilagodbe na sve jaču klimatsku krizu, bit će javno dostupna svim građanima.“, kazala je tom prigodom direktorica komunikacija WWF Adria Petra Boić Petrač. Zasađeno je 150 sadnica jabuke, kruške, trešnje, višnje, dunje i šljiva, uz više od 200 aromatičnih i drugih biljaka, od lavande, mente,bosiljka, ružmarina i drijena.
Direktorica GKP ČAKOM Lidija Miše – Jalšovec kazala je kako su se vrlo rado uključili u ovu akciju, a o samom održavanju Šume hrane brinuti će se djelatnici ČAKOM-a i učenici Gospodarske škole Čakovec, koji u njezinoj blizini već imaju terensku nastavu. „Pozivam građane da slobodno dođu i vide kako je ovaj projekt zamišljen od stručnjaka sadnjom po principu permakulture, odnosno tako da biljke same sebe štite od nametnika, a u isto vrijeme privlače oprašivače. Time se smanjuje upotreba pesticida, čime će i sami plodovi, koji će se moći besplatno ubrati biti više ekološki.“, istaknula je Miše- Jalšovec.
Sadnja šume hrane održala se i zahvaljujući financijskoj podršci partnera i prijatelja ovog projekta, grupacije Intesa Sanpaolo.
Ovaj koncept prioritet daje bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta – ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače i tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. Šume hrane su dizajnirane da budu samoodržive – biljke se međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida, pa je na taj način šuma hrane ekološki prihvatljivija i održivija.
Osim što proizvode hranu, šume hrane pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, vezivanja štetnog ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.
„Naše šume hrane su dizajnirane sa željom da, kroz praktične primjere, probudimo svijest o ranjivosti prirode i u isto vrijeme pokažemo kako možemo unaprijediti okruženje u kojem živimo“, istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije. Ova je šuma hrane nastala uz podršku Intesa Sanpaolo grupe kao direktan doprinos WWF-ovim naporima u očuvanju UNESCO-va Petodržavnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, znanog pod nazivom Europska Amazona.
