Donald Trump želi Grenland! nakon izjava o preimenovanju Meksičkog u američki zaljev, te nankon poziva Kanadi da postane 51. zemlja članica SAD-a, spomenuo je preuzimanje kontrole nad Panamskim kanalom i Grenlandom, a nije isključio ni vojsku. Danska smiruje strasti, a stanovnike tog teritorija bi uskoro mogao dočekati referendum o neovisnosti.
Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović tvrdi – Grenland se ne može kupiti ili zauzeti, no referendumom građana se može povećati utjecaj SAD-a.
Ipak, ne vjeruje da će referendum ići u smjeru neovisnosti o Danskoj:
“Jer oni su sada tehnički državljani EU. Hoće li biti spremni napustiti sve blagodati EU zbog SAD-a, to je veliki pravni transfer. Nisam siguran koliko bi to moglo uspjeti. Dok druge varijante, mekanije, dakle sporazumi koji SAD-u daju ekskluzivno pravo za neke vojne operacije i vojne baze, to je sasvim moguće.”
Vidmarović je objasnio da se sada očekuje reakcija Danske koja smjera obrani suvereniteta. No, istovremeno, prisutnost SAD-a na Grenlandu nije nužno loša za EU kao niti za Dansku:
“Ako se doista krene u pregovore između SAD-a i Danske, mislim da se mogu pronaći modusi suradnje s obzirom na to da SAD-u Grenland treba upravo s ciljem suzbijanja rastuće kineske i ruske vojne prisutnosti u Arktiku. Dakle, osiguravanje, što onda ide u širem kontekstu Euroatlantske sigurnosti. To je u interesu Europske unije, to je u interesu NATO-a.”
O pozivima Trumpa da se Kanada priključi SAD-u kao i o preimenovanju Meksičkog zaljeva kaže da se radi tek o retorici i besmislicama usmjerenima na odvraćanje Kine i Rusije od upliva u te regije.
O svemu su se oglasili i iz Kremlja te su poručili da se mora poštovati volja Grenlanđanina, a usporedili su Trumpovu ideju sa svojim zauzimanjem Ukrajine.A Rusija je nastavila s udarima na ukrajinske gradove. Najmanje 13 osoba poginulo je, a više od trideset ih je ranjeno u napadu vođenim bombama u Zaporižju.
Ukrajinski predsjednik Zelenski je pak boravio u Rimu i u Njemačkoj gdje je pregovarao oko nove novčane i vojne pomoći svojoj zemlji te je dobio obećanja o pomoći od 34 zemlje.
Na sastanku je odobren novi paket potpore vrijedan dvije milijarde dolara, a Ukrajini su obećane i rakete zemlja-zrak. Američki ministar obrane Lloyd Austin:
“Ako Putin proguta Ukrajinu, njegov će apetit samo porasti. Ako autokrati zaključe da su demokrati izgubili petlju i izdali svoje interese i načela, samo ćemo vidjeti više otimačine zemlje. Ako tirani vide da se agresija isplati, prizvat ćemo si samo još više agresije, kaosa i rata.”
A kaos zbog Rusije proživljava Moldavija. Zemlja podijeljena između Rusije i Europske unije nalazi se u teškom položaju, nakon što je Rusija obustavila isporuku plina i drugih energenata zbog navodnog dugovanja. Do takve odluke došlo je nakon reizbora proeuropske predsjednice Maie Sandu.
Zadnjih su dana sve ćešći nestanci struje i plina u brojnim selima koje je predsjednica obišla te kazala da nisu energenti jedini problem:
“Nadziremo mjesta pogođena ovom energetskom krizom, osluškivali smo situaciju u svakom selu i zabilježili smo najhitnije nužnosti. Nedostaje drva i ogrijeva, treba nam još generatora za struju.”
Za nestašicu je optužila Rusiju te kazala da time pokušava destabilizirati zemlju uoči nadolazećih parlamentarnih izbora koji će se održati na proljeće. A strani utjecaj potresa i druge Europske zemlje. Pred Njemačkom su parlamentarni izbori uoči kojih raste ekstremna desnica. Uoči istih, milijarder Eilon Musk na mreži X organizirao je intervju sa predsjednicom krajnje desnog AFD-a Alice Weidel u kojemu je nagovarao Nijemce da glasuju za AFD kazavši da je to jedina nada za spas Njemačke.
Za sugovornicu je kazao da nema mjesta u medijima, a ona je svoje mjesto iskoristila za ovakve stavove:
“Najveći uspjeh nakon užasne ere naše povijesti bila je oznaka adolfa hitlera kao desničara i konzervativca. On je bio upravo suprotno. On nije bio konzervativan. Nije bio libertarijanac. On je bio komunist i socijalist”.
Njemački izbori održat će se 23. veljače, a bit će ozbiljan test otpornosti Europske unije na vanjske utjecaje, ali i test demokracije s obzirom na to da krajnje desne stranke jačaju diljem Europe.
