Svaki hrvatski građanin godišnje baci 71 kilogram hrane. Rezulatati su to istraživanja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a ministar je naglasio edukaciju kako bi se ovaj problem smanjio.Prvi puta u Hrvatskoj objavljeno je istraživanje koje prikazuje navike građana kada je u pitanju kreiranje otpada od hrane, a pokazuje da ima prostora za smanjivanje tog otpada rekao je ministar Tomislav Ćorić…”Kreiranje ovog otpada prelazi 280 tisuća tona i dolazimo do 71 kilograma po stanovniku. U narednom razdoblju povećavat ćemo edukaciju pa se nadamo smanjenju količina. Ovaj problem je i okolišno pitanje u smislu smanjenje emisija CO2.”
Ćorić kaže da su količine koje se bacaju relativno velike obzirom na hrvatsku razinu BDP-a po glavi stanovnika. Rezultate istraživanja iznio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić rekao je da je istraživanje provedeno na tisuću kućanstava…”Količina koja nastaje po kućanstvima je 216 tisuća tona u poslovnom sektoru 70 tisuća tona. Ukupno imamo jestivog dijela 106 tisuća tona . To je onaj dio koji se može izbjeći. Onoga koji se ne može izbjeći na razini kućanstava imamo 130 tisuća tona.”
Najviše otpada dolazi od mesa i ribe, Duplić napominje i glavni razlog nastanka otpada na koji se može utjecati…”Malo više otpada na nejestivi dio. Ono na što možemo utjecati je preko 40% gdje imamo 20% koja se pokvarila i 18% koje je kupljeno previše i čak imamo 4% onih koji su rekli da im se hrana nije jela pa su ju bacili.”O tome koji dio stanovništva najmanje baca hranu Duplić je rekao…”Kod umirovljenika je količina otpada manja te kod visokoobrazovanih i mlađih. Umirovljenici odskaču i ruralna područja, a to se uvjetuje time da sami proizvode hranu.”
