Invazija Ruske Federacije na Ukrajinu traje 14. dan za redom. I dok s jedne strane raste broj žrtava i ljudi koji su u potrazi za sigurnošću napustili svoje domove, iz dana u dan Zapad za Rusiju uvodi nove sankcije. Europska komisija tako je predložila nacrt plana prema kojem bi EU do kraja desetljeća trebala biti potpuno neovisna od ruskih fosilnih goriva.
SAD je već zabranio uvoz plina i nafte iz Rusije, a je li sličan scenarij moguć i u Europskoj uniji za Media servis pojašnjava naftni stručnjak Davor Štern.
“Mislim da je to nemoguće. Moguće je da Amerika zabrani uvoz ruske nafte, to i nije neka velika količina za njih. Oni mogu živjeti i raditi bez dodatnog uvoza tih energenata. U Europi situacija nije takva. Europa će i dalje ovisiti o ugljikovodicima. Da li može bez ruskog plina do 2030.? Sumnjam. Ali, ako je to objavila čelnica Europske unije, onda ona valjda zna bolje od mene.”
Europa bi dio potreba za plinom potencijalno mogla nadomjestiti uvozom iz Alžira. No, Štern ističe kako cjevovod prema Italiji ne radi punim kapacitetom.
“Svi ti cjevovodi su starijeg datuma i pitanje je njihove sigurnosti. Oni imaju svoj vijek trajanja. Kada radi na nižim pritiscima, on može dulje trajati. Međutim, kada se poveća kapacitet, neminovno dolazi do povećanja pritiska i bojim se da bi moglo doći do havarije. Oni mogu nadomjestiti dio plina koji dolazi iz Rusije, ali definitivno ne sve.”
Kada je u pitanju opskrba Hrvatske plinom, Štern nam kaže kako je sreća što imamo LNG terminal na Krku.
“Međutim, on ne može pokriti sve potrebe. Veće je pitanje o dostupnosti plina njegova cijena. Ako će nestati ruskog plina, jasno je da će porasti cijena LNG i to će onda djelovati jako loše na našu ekonomiju, na ekonomiju cijele Europe, ali pogotovo na našu. Već vidimo da se 1. travnja približava, cijene će se morati korigirati i vidjet ćemo što se će se dogoditi na tržištu ako se do tada situacija ne smiri.”
