Srpski parlament je na dnevnom redu posebne sjednice imao Izvješće o pregovaračkom procesu Beograda i Prištine od 1. rujna 2022. do 15. siječnja 2023. u kojem je istaknuto da za eskalaciju krize u tom razdoblju i sustavno diskriminiranje Srba na Kosovu isključivu odgovornost snosi prištinska strana.Za usvajanje izvješća večeras su glasala 154 zastupnika, protiv su bila 23, a devet nije glasalo. U parlamentu je bilo nazočno 186 od ukupno 250 zastupnika. U raspravi je oba dana sudjelovao i predsjednik Aleksandar Vučić kojeg je pozvala vlada, a očekivalo se da zastupnike upozna s francusko-njemačkim planom za Kosovo poslije susreta s diplomatskom petorkom SAD-EU.
Sjednicu su obilježili brojni prijepori, uzajamne optužbe predsjednika države i predstavnika desnih stranaka, a u četvrtak je izbjegnut fizički obračun kad je u dvorani nastao kaos uz naguravanje zastupnika oporbenih desnih stranaka s vladajućim naprednjacima, što je predsjednik parlamenta Vladimir Orlić (SNS) ocijenio kao “pokušaj linča” šefa države.
Vidno iznerviran ponašanjem, porukama i optužbama oporbe, Vučić se oporbenim zastupnicima često obraćao povišenim tonom, nazivajući ih huliganima, kriminalcima, divljacima, lopovima, kukavicama, dok su ga s druge strane optuživali da će “izdati Kosovo”. “Nikada neću priznati Kosovo i nisam za Kosovo u UN-u”, uzvratio je Vučić.
Posloživši politiku Srbije prema Kosovu za sljedeće razdoblje u 10 točaka, Vučić je na prvo mjesto stavio cilj da se “gotovo na svaki način i po svaku cijenu sačuvaju mir i stabilnost”. Put do tog cilja bit će suzdržavanje i izbjegavanje svih provokacija, “izuzev ako imovina i životi ljudi budu ugroženi kao 2004. godine”, misleći na tzv. “martovski pogrom” kad je 17. ožujka u napadima albanskih ekstremista ubijeno 28 osoba, oko 900 pretučeno ili ozlijeđeno, a s Kosova prognano oko 4000 Srba i nealbanaca te uništeno i oštećeno 19 spomenika kulture prve kategorije i 16 pravoslavnih crkava.
Druga točka je inzistiranje na formiranju Zajednice srpskih općina, što Beograd vidi kao polaznu točku za dalju normalizaciju odnosa s Prištinom, a njihovo formiranje podupiru SAD i EU. Kosovski premijer Albin Kurti je, pak, istog dana naveo da Priština ima šest uvjeta za tu asocijaciju, a ključni od njih podrazumijeva da ona bude formirana tek nakon uzajamnog priznanja.
Pod točkom tri Vučić podrazumijeva sigurnost za sve Srbe na Kosovu, a ta točka zajednička je i za prethodne dvije.
Ulaganje u bolji život Srba na Kosovu točka je četiri uz koju je Vučić spomenuo proračunska ulaganja i investicije od oko 900 milijuna eura.
U točki pet istaknuta je spremnost Srbije da”razgovara i pregovara i o najlošijim papirima”, jer “nema pravo ponoviti iskustva iz prošlosti”.
Očuvanje vitalnih državnih i nacionalnih interesa je točka šest koja podrazumijeva da će Srbija čuvati i štititi vojnu neutralnost, a istodobno razvijati i jačati svoju vojsku i sve odluke donositi samostalno, bez miješanja s istoka i sa zapada.
