Tri obrazovna sindikata nastavljaju sa svojim akcijama u borbi protiv ocjenjivanja zaposlenih u obrazovanju, uvođenja modularne nastave i za pravednije koeficijente. Školski sindikat Prepord, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Nezvisni sindikat zaposlenih u srednjim školama proveli su izjašnjavanje unutar članstva vezano za spremnost na štrajk za vrijeme zaključivanja ocijena i ispita državne mature. Više od 60 posto članova sindikata Preporod u osnovnim školama izjasnilo se protiv štrajka, pa se on u osnovnim školama neće održati. No, članovi sindikata u srednjim školama izjasnili su se s nešto više od 50 posto da su spremni za štrajk. Stoga, obaveza je sindikata da odluku članstva poštuju. Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.
“Nijednom od sindikata danas ovdje nije u interesu štrajk u ovom trenutku. Sve što smo radili ove skoro dvije godine je da smo napravili sve da se ne dovedemo u ovu situaciju. Mi nismo odgovorni i nećemo biti odgovorni za posljedice ovog štrajka.”
Da bi se štrajk zakonski održao prvo se mora odraditi proces mirenja koji su sindikati pokrenuli danas, stoga, još ima prostora da do štrajka ne dođe, naglasio je Kroflin.
“I još jednom šaljemo poruku: Premijeru, zaustavite to. Ajmo sada sjesti za stol i pokušati razriješiti probleme. Ignorirali ste nas godinu i pol, doveli ste nas pred zid. Nemojte nas dovodit do toga da taj zid moramo preskakivati.”
Zahtjevi sindikata ostali su isti. Ukidanje najavljenog ocjenjivanja djelatnika u obrazovanju, pravednije koeficijente i odgađanje reforme strukovnih srednjih škola, tako zvane modularne nastave.
“Usprkos svim našim apelima i razgovorima, apelima ako hoćete i dijela ravnatelja i Hrvatske obrtničke komore i strukovnih udruga i samih nastavnika ministarstvo je odlučilo u inat struci i sindikatima krenuti s reformom u sve strukovne škole od jeseni koja po svemu još izgleda kao veliki eksperiment. Evaluacije nema jer je reforma eksperimentalno krenula 2023. i ‘24. Jednostavnom matematikom jasno je da su ti učenici stigli ili završavaju tek drugi razred. Dakle, nema evaluacije.” rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinko Turalija.
Predsjednik školskog sindikata Preporod iznio je svoje mišljenje zašto se članstvo u osnovnim školama izjasnilo protiv štrajka.
“Mi na neki način činimo sve kako bi u ovim našim akcijama sudjelovala sva četiri obrazovna sindikata, to se još uvijek nije dogodilo. Bez obzira na ovih 10 tisuća članova u osnovnim školama taj većinski sindikat još uvijek ima nešto više od toga. Prema tome, to je sigurno utjecalo na ovo izjašnjavanje jer u mnogim našim podružnicama mi smo manjinski sindikat i na neki način ljudi su u tome vidjeli razlog zašto nisu spremni sudjelovati u ovim akcijama.”
Sindikalisti nisu otkrili detalje štrajka koji će s, ako ne dođe do dogovora, održati najkasnije posljednjeg dana nastave 13. lipnja.
Resorno ministarstvo reagiralo je priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:
“Zbog svega što je u posljednjih deset godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalazimo nikakav razlog za štrajk. Napominjemo kako su plaće u obrazovanju u odnosu na 2016. godinu rasle više od 100%. Odgovorni za posljedice aktivnosti sindikata mogu biti jedino i isključivo oni koji na aktivnosti pozivaju i te aktivnosti organiziraju, a sve ostalo su neuspješni pokušaji prebacivanja odgovornosti. Ističemo i kako najavljene akcije sindikata, bez obzira na obujam i modalitet, neće utjecati na zaključivanje ocjena i državnu maturu te će se sve održati prema planu. Interes učenika oduvijek je ovome Ministarstvu bio na prvome mjestu i njime bi se svi u obrazovanju trebali voditi. Što se tiče zahtjeva sindikata, kao što smo već više puta istaknuli, trenutno ne postoje zakonske mogućnosti kojima bi se ispunili neki od triju materijalnih zahtjeva sindikata niti će to biti moguće bez obzira na aktivnosti koje poduzimaju ili planiraju poduzimati. Dodatak na plaću koji traže sindikati bio bi protuzakonit jer Zakonom o plaćama nije predviđen, povećanje osnovice je već konzumirano i uskoro će nakon ljeta ponovno porasti osnovica za dodatnih 3%.
Što se tiče koeficijenata, trenutno je u tijeku analiza svih koeficijenata iz Uredbe koju radi Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, a kojom će se utvrditi je li eventualno došlo do pogreške u međuodnosima između koeficijenata različitih sektora i radnih mjesta. Dok Vijeće za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća u državnoj službi i javnim službama ne dovrši spomenutu analizu, koeficijenti se ne mogu mijenjati. Ministarstvo je cijelo vrijeme sa sindikatima razgovaralo u dobroj vjeri. Međutim, sindikati nisu željeli razgovarati, nego su postavljali ultimatume, prijetili i ucjenjivali predstavnike Ministarstva. Vrata Ministarstva su uvijek otvorena za konstruktivan razgovor, ali na ultimatume, prijetnje i ucjene ne možemo pristati. Plaće učitelja nakon reforme, za ožujak 2024. u odnosu na ožujak 2023., rasle su za gotovo 38%, a u odnosu na 2016. godinu više od 101%. U nastavku šaljemo prosječne plaće u srednjim školama.”
