Na dnevnome redu sjednice Vlade našao se Nacrt prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Dio je to izmjena potrebnih kako bi Hrvatska pristupila Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Detalje je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec:
“Konkretno, osigurava se da državljani i pravne osobe iz država ugovornica Europskog gospodarskog porostora, država članica OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu liberalizacije nevidljivih transakcija, u stjecanu prava vlasništva u RH budu izjednačeni s državljanima RH i drugim državljanima država članica EU-a.”
Pojasnio je Crnčec dodatno:
“Znači, za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj, državljanima i pravnim osobama iz navedenih država više neće, pod pretpostavkom uzajamnosti, biti potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslova pravosuđa. Iznimka ostaje stjecanje prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu.”
Na dnevnome redu našao se i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina pojasnio je kako se radi o konkretnoj mjeri u prilog razvoju održivog turizma. Među ostalim, ove izmjene predviđaju definiranje pojma “domaćina” kako bi se pozicionirao pravi obiteljski smještaj i odvojio od ostalih iznajmljivača u kratkoročnom najmu.
“Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na definiranje pojma domaćina na što smo se obvezali i programom Vlade RH u trećem mandatu. Domaćin se definira kao iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne regionalne samouprave, odnosno županije, gdje se nalazi i objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu te smo ga na taj način pozicionirali i planiramo posebno zaštiti. Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi kako je definirano odredbama zakona kojim se uređuju upravljanje i održavanje zgrada.”
Govora je bilo i o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić poručio je kako se radi o reformi u hrvatskom društvu koja ima tri cilja:
“Tri cilja. Prvi cilj je da se uspostavi održivo stanovanje u Hrvatskoj, što u ovome trenutku u Hrvatskoj nije dostupno. Druga stvar, da doprinesemo održivom turizmu u Hrvatskoj i treće, i da povećamo pravednost poreznog sustava prebacivanjem tereta oporezivanja rada na veće oporezivanje imovine.”
Pojasnio je Bačić i detalje tog zakona.
“Uvodimo pravnu osobnost za zajednicu suvlasnika, praktično za višestambenu zgradu, na način da će joj Porezna uprava dodijeliti OIB, a onda nakon toga i Državna geodetska uprava upisati u Registar zajednice suvlasnika. Novost je također da će Vlada RH temeljem posebnih programa pomagati u subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade i pomoći jedinicama lokalne samouprave da na tim istim višestambenim zgradama omoguće subvencioniranje za uređenje pročelja.”
Na dnevnome redu stigao je i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći. Ministar rada, mirovinskog sutava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
“Ovim izmjenama ukinuli smo mogućnost da poslodavci i radnici u Kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom propisanim, odnosno uredbom propisane minimalne plaće. Utvrđujemo obvezu dostavljanja Europskoj komisiji dostupnih statističkih podataka i informacija koje se tiču kolektivnih ugovora i zakonske minimalne plaće u Hrvatskoj.”
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro otkrio je detalje Nacrta konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi. Propisuju se načela postupanja Ministarstva u slučajevima sumnje na prijevaru, umjetnog stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava na potporu, financijskih korekcija i kazni za korisnike poljoprivrednih potpora.
Propisane su odredbe o sukobu interesa, dvotrukom financiranju, povratu sredstava, više sile i izavrednih okolnosti. Ali i:
“Stvara se pravni temelj za uspostavu mreže podataka o održivosti poljoprivrednih gospodarstava u skladu sa EU gospodarstvom. Uvodi se državna nagrada poljoprivrednicima koji su svojim radom i zalaganjem postigli istaknute rezultate u razvoju i promociji prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.”
Iz resora financija, pred članovima Vlade našao se i Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu za 2024. i to radi dodjele sredstava za obnovu objekata na potresom pogođenom području.
Ministar Marko Primorac:
“Raspodjeljuju se ukupna sredstva u iznosu od 26,5 milijuna eura, a preraspodjelom se osiguravaju sredstva za potrebe saniranja i dovršetka obnove od potresa. Također za opremanje Doma za starije i nemoćne osobe Glina, Doma za starije osobe Petrinja, Doma za odrasle osobe Petrinja i Doma za starije osobe Sisak te radi nastavka kontinuiranog odvijanja procesa obnove i podmirivanja ugovornih obveza na područjima pogođenima potresom.”
Jedna od važnih točaka bio je i prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za demografsku revitalizaciju. Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić:
“Ovom se odlukom predlaže osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju RH u svrhu praćenja, koordiniranja i usmjeravanja provedbe strategije i programa Vlade. Programom Vlade RH demografska revitalizacija i opstojnost hrvatskog naroda, prepoznati su kao strateško pitanje budućnosti o kojem ovisi gospodarski razvoj Hrvatske, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnost urbanih i ruralnih sredina zemlje.”
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pojasnila je prijedlog uredbe o naknadi gospodarenje otpadom i povratnoj naknadi. Među ostalim, to se odnosi i na:
“Alat koji sadrži plastiku, njome se određuju vrste proizvoda za koje se plaća naknada. Određuje se novi iznos povratne naknade koji se povisuje sa 0,07 eura na 0,10 eura od 1. siječnja 2025. Određuje se vrsta ambalaže za koju će se plaćati naknada od 1.1.2027.”
