U prostorijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo javno su predstavljeni novi rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)“ Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku Sanja Musić Milanović.Rezultati istraživanja CroCOSI 2018./2019. pokazuju da 35,0% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.
“Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8% u odnosu na 11,9% u djevojčica. „Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9%, šalju dvije poruke.
S jedne strane, s gledišta cilja zaustavljanja porasta debljine u djece do 2025. godine, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a (20). S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8,0 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove ali i gubitke u ljudskom kapitalu“- naglašava Sanja Musić Milanović.
Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29,7%, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36,0% i 36,9%.
Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19,3% dječaka i 7,9% djevojčica.
Nadalje, problem debljine i prekomjerne tjelesne mase, iako sveprisutan, najmanji je u većim gradovima gdje iznosi 32,0%, a raste smanjenjem razine urbanizacije te je najveći u ruralnim područjima gdje iznosi 38,9%, što ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno – obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe.
Posebno je zabrinjavajuć podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35,0% djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14,0% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja. Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja.
Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je sljedeće: “Ministarstvo zdravstva je prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine. Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini.“
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je važnost suradnje zdravstvenog i obrazovnog sustava u provedbu CroCOSI istraživanja te priliku za provođenje novih ciljanih aktivnosti u prevenciji debljine u djece. „Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je poreknuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama.“
“Svjesni činjenice da je debljina preventabilna bolest te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja, ovim detaljnim prikazom uhranjenosti, okruženja i navika hrvatskih osmogodišnjaka apeliramo na stvaratelje nacionalnih politika da iste budu što sveobuhvatnije, multisektorne i usmjerene na očuvanje zdravlja od najranije dobi. Uz to, pozivamo roditelje, djedove, bake, rođake, učitelje i ravnatelje da djeci pružimo pozitivan primjer, poučimo ih zdravim navikama te iskoristimo razvojni period djetinjstva za osiguravanje temelja zdravlja i prevenciju nastanka prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece i, posljedično, u odraslih. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav, veći spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini“ zaključila je Musić Milanović.
