Ostvarilo se ono čega se cijeli svijet pribojavao. Svjedočimo najvećem napadu na neku državu u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ruske vojne snage krenule su rano jutros u invaziju na Ukrajinu s kopna, iz zraka i s mora. Rusko bombardiranje više ukrajinskih gradova donijelo je na desetke ljudskih žrtava, vojnika i civila. Ukrajinici masovno napuštaju zemlju, a svjetski lideri apeliraju na ruskog vođu da obustavi napad, ali i upozoravaju da neće samo okrenuti glavu u drugu stranu.
Buđenje uz eksplozije i sirene, mahnito bježanje u skloništa, osiguravanje svojih najmilijih, tako je izgledalo jutro stanovnika istoka Ukrajine. Napad projektilima osim kod Kijeva zabilježen je i kod Harkiva, Mariupolja i Dnjipra. Borbe traju gotovo na cijeloj granici s Rusijom. Pojavljuju se razne informacije o pogođenim ciljevima, srušenim zrakoplovima, s obiju strana, a jedna od posljednjih je da su Rusi zauzeli aerodrom 20 km od Kijeva.
No, Ukrajina je već u prvim satima napada dala najveći obol, ljudske žrtve. Na desetke poginulih ukrajinskih vojnika, ali i civila. Uništene zgrade, bespregledne kolone građana, prizori su koji se mogu vidjeti sa dostupnih snimaka, a ruski predsjednik Vladimir Putin je u svom obraćanju tvrdio:
‘‘Naredio sam provođenje specijalne vojne operacije. Cilj je zaštititi ljude koji su podvrgnuti mučenju i genocidu od strane kijevskog režima već osam godina. Kako bismo to postigli, provest ćemo demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine. Progonit ćemo one koji su počini brojne masakre protiv stanovništva, uključujući i protiv ruskih građana‘‘.
Iako su ukrajinske pogranične snage ranije objavile da ruske snage napadaju njihovu zemlju s bjeloruskom potporom, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko to je demantirao. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u jednom od obraćanja naciji potvrdio je da su prekinuli diplomatske odnose s Rusijom te poručio da će svima onima koji žele braniti njihov suverenitet dati oružje u ruke.
“Danas je potrebna sigurnost svakog od vas. Ako možete ostanite kod kuće. Mi radimo, vojska radi. Cijeli sigurnosni i obrambeni sektor radi. Bit ću u stalnom kontaktu s vama, kao i Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, a također i Kabinet ministara Ukrajine. Uskoro ću razgovarati s vama. Nemojte paničariti. Jaki smo, spremni smo na sve. Osvojit ćemo bilo koga jer mi smo Ukrajina.”
Osude ruske agresije stižu sa svih strana svijeta. Američki predsjednik Joe Biden Putina je optužio da je odabrao rat s predumišljajem te najavio da će SAD sa svojim saveznicima odgovoriti na ‘‘ujedinjen i odlučan način‘‘. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Moskvu da odmah okonča vojne akcije u Ukrajini, dok je njemački kancelar Olaf Scholz kazao da je ovo užasan dan za Ukrajinu i mračni dan za Europu.
Premijer Boris Johnson ocijenio je da je Putin izvršio invaziju bez ikakvog vjerodostojnog izgovora.
“Ukrajina je zemlja koja desetljećima uživa slobodu, demokraciju i pravo da bira svoju sudbinu. Mi i svijet ne možemo dopustiti da ta sloboda bude ugušena. Ne možemo i nećemo samo odvratiti pogled.”
Europski čelnici zabrinuti su za stabilnost Europe. Diplomacija nije imala uspjeha, stoga izvlače težu artiljeriju – Rusiju će pokušati obuzdati nametanjem sankcija.
Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća.
‘‘Paket će uključivati financijske sankcije koje oštro ograničavaju pristup Rusije tržištima kapitala. Rusko gospodarstvo već se susrelo s intenzivnim pritiscima posljednjih tjedana i ti će se pritisci sad akumulirati. Sankcije će suzbiti gospodarski rast Rusije, povećati troškove zaduživanja, povećati inflaciju, intenzivirati odljev kapitala i postupno nagrizati njihovu industrijsku osnovu. Želimo odvojiti rusku industriju od tehnologija koje su danas očajnički potrebne za izgradnju budućnosti‘‘.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pokušao je doprijeti do Putina na nešto blaži način.
“Imam samo jednu poruku iz dubine svoga srca. Gospodine Putin zaustavite svoje trupe od napada na Ukrajinu, dajte šansu miru, već je previše ljudi umrlo”.
No, Kremlj je pokazao da sluha za apele nemaju. Poručili su da će vojna operacija trajati koliko god bude trebalo. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kazao je da Moskva želi nametnuti Ukrajini “neutralan status”, demilitarizirati ju i ukloniti “naciste” iz te zemlje, a ne okupirati je. Sukob Davida i Golijata, tako bismo mogli usporediti vojne snage Ukrajine i Rusije. No, u zaleđe Ukrajini priskočit će, po svemu sudeći, NATO. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da imaju više do sto zrakoplova i sto brodova u pripravnosti i da će učiniti sve da zaštite savez od agresije.
“NATO je najsnažniji savez u povijesti. Mi ćemo zaštititi sve naše saveznike, to je razlog zašto smo povećali našu prisutnost na istočnim granicama saveza, kako bismo poslali snažnu poruku da će napad na jednu članicu značiti reakciju cijelog saveza. Mi to ne želimo isprovocirati, ali ćemo se štititi”.
Kao što je to već viđeno u svjetskoj povijesti, najveću žrtvu podnijet će upravo građani. Cijeli svijet se ujedinio i najavio humanitarnu pomoć, a susjedne zemlje pripremaju se za prihvat Ukrajinaca.
