Iako je u svijetu nažalost bilo i drugih krvavih sukoba, dva koja su se nastavila rasplamsavati i tijekom 2025. su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku. No, kako se godina bližila kraju tako su počele stizati vijesti o mogućim okončanjima krvoprolića.
Jedan od možda najupečatljivijih trenutaka ove godine u rusko-ukrajinskom ratu dogodio se krajem veljače kada je Volodimir Zelenski došao u Bijelu kuću. Dočekao ga je verbalni napad Trumpa i JD Vancea:
“Što radiš je izraz velikog nepoštovanja prema ovoj zemlji.”
“Jesi li ijednom rekao hvala?”
“Sramota za predsjednika Trumpa i njegovu administraciju jer se pokazalo da su potpuni diletanti”, kaže za Media servis vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat, Božo Kovačević, ali ne isključuje ni odgovornost Zelenskog u toj priči. U kolovozu se, pak, ukazao tračak nade oko dogovora o miru. Vladimir Putin na Aljasci se susreo s Trumpom. No, nije postignut praktički nikakav diplomatski pomak, a Putin je ponovno intenzivirao vojne akcije.
“Trump je Ukrajinu definirao kao problem koji treba riješiti, a u tom slučaju on ima instrumente utjecaja na Ukrajinu i to je ono čemu svjedočima. To je nedvojbeno pristup suprotan međunarodnom pravu, pristup koji je uvelike sklon Rusiji.”
Trump je u studenom predložio mirovni plan. Krenuli su pregovori u kojima su Ukrajinci naglasak stavili na sigurnosna jamstva i problem ustupanja teritorija dok je ruska strana tražila priznavanje okupiranih područja kao i odbacivanje ideje članstva Ukrajine u NATO-u. Zelenski je pristao na odustajanje od NATO-a tijekom nedavnog samita u Berlinu, a sigurnosna jamstva trebao bi pružiti SAD. Dobar dio europskih čelnika brine hoće li Rusija nakon Ukrajine targetirati druge mete u Europi, a Putin krajem studenog uvjerava:
“Za nas to zvuči smiješno, zar ne? Nikada to nismo planirali, ali ako oni žele to čuti od nas, možemo im to dati napismeno.”
Za to vrijeme je krvoproliće nastavljeno i na Bliskom istoku. U nešto više od dvije ratne godine, izraelski su napadi odnijeli oko 70 tisuća palestinskih života – nerijetko žena i djece. Nastavljena je i izraelska blokada dostave prijeko potrebne humanitarne pomoći. Konkretan pomak u listopadu se dogodio u Egiptu gdje je sklopljen dogovor o primirju kroz Trumpovom mirovnom planu u 20 točaka. Uslijedilo je krhko i često kršeno primirje. Krenula je i razmjena talaca koje su držali hamasovci i zarobljenika iz izraelskih zatvora.
“Okončali smo rat u Gazi i u stvari donijeli mir. Mislim da će to biti trajan mir.”
“Da je došlo do toga konkretnog pogodovao je, da tako kažem pod navodnike, Netanyahu napadom na Katar. Tu se prelila čaša Trumpu. Dakle, jedan vaš saveznik napada drugog saveznika, jer ne zaboravimo da je u Kataru najveća američka baza, a da nije obavijestio samog Trumpa”, ističe za Media servis novinarka i vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić. U znak podrške Izraelu, ali i s vlastitim ciljevima na umu, SAD je u lipnju napao iranska nuklearna postrojenja nakon čega je Netanyahu javno nahvalio Trumpa.
“Čestitam, predsjedniče Trump. Vaša hrabra odluka da gađate iranska nuklearna postrojenja fenomenalnom i pravedničkom moći SAD-a će promijeniti povijest.”Ono o čemu se gotovo i nije pričalo je stanje na Zapadnoj obali.
“Što je prestrašno jer to dio te Palestine buduće i tamo s događaju stvari koje su evidentno nasilje gotovo svakodnevno.”
