Četvrti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Kijev je izdržao noć pod žestokim napadom ruskih snaga. Broje se žrtve napada na ukrajinske gradove. Zapad steže Rusiju sve oštrijim sankcijama, a Putin im uzvraća stavljanjem nuklearnih snaga u visoki stupanj pripravnosti. Iako je Ukrajina prvotno odbijala otići u Bjelorusiju na mirovne pregovore jer ih Rusija napada i s teritorija te zemlje, došlo je do velikog obrata, na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, na području rijeke Pripjat dogovorena je nova lokacija pregovora, a započet će sutra ujutro po lokalnom vremenu.Iza Ukrajinaca je još jedna noć koju su proveli suprostavljajući se ruskim vojnim snagama na ulicama više gradova. Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov pohvalio je ukrajinsku vojsku i narod. “72 sata otpora! Svijet nije vjerovao. Svijet je sumnjao. Ali nismo samo stajali, samopouzdano nastavljamo borbu s ruskim okupatorom! Pokazali smo svijetu – ne bojte se Rusije, budite jaki i odbijte ju! Podrška Ukrajini mora biti jača! Vaša sigurnost ovisi o nama!”, napisao je na Twitteru.
A, istovremeno svoje vojnike pohvalio je i ruski predsjednik Vladimir Putin. “Odajem posebnu počast onima koji su ovih dana herojski obavljali svoju vojnu dužnost tijekom specijalne operacije pružanja pomoći Narodnoj republici Donbas”, kazao je u svom jutrošnjem obraćanju na televiziji, prenosi Interfax.
Tijekom dana najžešća bitka vodila se u Harkivu, drugom najvećem ukrajinskom gradu, koji je prvo pao u ruke Rusa, no Ukrajinici su ga uspjeli vratiti. Harkiv je potpuno pod našom kontrolom, objavio je njegov guverner Oleg Sinogubov. I gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko objavio je da u ukrajinskom glavnom gradu nema ruskih vojnika.
”Do 15 sati po lokalnom vremenu odlučite hoćete li se sastati s ruskom delegacijom na pregovorima u bjeloruskom gradu Gomelu”, glasio je ruski ultimatum Ukrajini iako je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski ranije jasno poručio:
“Da nije bilo agresivnih akcija s vašeg teritorija, mogli bismo razgovarati u Minsku.Naravno da želimo mir, želimo se sastati, želimo da se rat završi. Varšava, Bratislava, Budimpešta, Istanbul, Baku – ponudili smo ih Rusima. I nama bi odgovarao bilo koji drugi grad – samo ne u zemlji s čijeg se teritorija ne ispaljuju projektili na nas. Jedino tako pregovori mogu biti pošteni i stvarno okončati rat”.
Satima nije bilo pomaka, a Zelenski je ipak na kraju prelomio- pristao je da se ukrajinska delegacija sastane s ruskom na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, na području rijeke Pripjat. Jedini uvjet bio je da u trenutku odlaska, pregovora i povratka ukrajinske delegacije, svi avioni, helikopteri i rakete postavljeni na teritoriju Bjelorusije ostanu na zemlji, za što je odgovornost preuzeo bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Europski čelnici zabrinuti su za stabilnost Europe. Iako su diplomatski napori pali u vodu, još uvijek Rusiju pokušavaju obuzdati nametanjem sankcija. Sve više zemalja zatvara svoje zračne prostore za ruske avione, a najnovija je isključivanje nekih ruskih banaka iz globalnog sustava plaćanja SWIFT. Čelnica EK Ursula von der Leyen:
“To će zamrznuti njene transakcije i onemogućiti središnjoj banci likvidiranje sredstava. Radit ćemo na tome da ruskim oligarsima zabranimo korištenje njihovih financijskih sredstava na našim tržištima. Sve ove mjere će uvelike našetiti Putinovoj sposobnosti da financira svoj rat.”
Osim u sankcijama, brojne europske zemlje ujedinile su se u slanju humanitarne pomoći Ukrajini, ali i slanju pomoći u vidu oružja. EU najavljuje da će ga i financirati, a njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da će NATO braniti svaki kvadratni metar svake svoje članice.
“Kao demokratkinje i demokrati, kao Europljanke i Europljani stojimo na vašoj strani, na pravoj strani povijesti”, poručio je Ukrajini Scholz prilikom svog obraćanja parlamentu.”
Sankcije nisu dobro sjele Putinu. Naredio je vojnom zapovjedništvu da nuklearne snage stavi u pripravnost, zbog ‘agresivnih izjava iz zemalja članica NATO-a’, objavio je Kremlj.
”Najviši dužnosnici vodećih zemalja NATO-a dozvoljavaju agresivne ekonomske akcije prema našoj zemlji, stoga naređujem ministru obrane i načelniku Glavnog stožera da uvedu snage za obuzdavanje ruske vojske u specijalni režim borbenog dežurstva”.
Iako vojno inferiorniji, Ukrajinci pružaju žestok otpor. Ukrajina radi i na formiranju legije stranih boraca, čiji će joj pripadnici pomoći u odbijanju ruskih snaga koje su napale zemlju.”Stranci koji su voljni braniti Ukrajinu i svjetski poredak kao dio Međunarodne legije teritorijalne obrane Ukrajine, pozivam vas da kontaktirate strane diplomatske misije Ukrajine u svojim zemljama. Zajedno smo pobijedili Hitlera, a pobijedit ćemo i Putina”, napisao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitrij Kuleba na Twitteru.
Ukrajina se obratila Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu sa zahtjevom da naredi Moskvi trenutačni prekid vojnih aktivnosti. A vojnom sudu u Haagu bit će dostavljene i nepobitne činjenice o broju poginulih Ukrajinaca, najavila je ukrajinska pučka pravobraniteljica Ljudmila Denisova. Dosad je život izgubilo više od 210 ukrajinskih civila, a ranjeno ih je više od 1100.
