Gledajući od početka ove godine (siječanj – rujan 2024.), cijene su više za gotovo 3%, konzumacija za 5,4%, a ukupni je promet 8,3% veći nego u prvih devet mjeseci 2023. godine. Zdravi rast se nastavio te dolazi od većih cijena kao i od povećane konzumacije.
Ovih dana se kroz sve medije proteže vijest o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i kako će se to odraziti na budućnost gospodarstva i ekonomije, ne samo SAD-a, već i Europe te svijeta. Najave su da će carine rasti te da će se to odraziti na Europu, gdje će uz rat u Ukrajini i njegov daljnji razvoj, to utjecati na usporavanje ekonomije u Europi. Što će na kraju zaista biti, to ćemo tek vidjeti.
Iako smo i dalje oprezni u potrošnji, trendovi pokazuju da se malo opuštamo
Unatoč svim događanjima u svijetu brine nas svakodnevica u Hrvatskoj i kako sve promjene utječu na naš životni standard i cjelokupno gospodarstvo.
Pa kakvo nam je gospodarstvo?
Bruto domaći proizvod (BDP) pokazuje u kojem nam se smjeru kreće gospodarstvo. U drugom tromjesečju 2024. godine BDP je realno veći za 3,5% u odnosu na isto tromjesečje 2023. i viši je od EU prosjeka te pokazuje višu stopu rasta nego što je ranije prognozirano. Rast BDP-a dolazi i od rasta osobne potrošnje, dok nezaposlenost bilježi pad i dolazi na rekordno nisku stopu od 4,6% u rujnu 2024. (vs. 5,8% u rujnu 2023.).
A što je s cijenama?
Inflacija iz mjeseca u mjesec pokazuje usporavanje u Europskoj uniji i, prema Eurostatu, rast potrošačkih cijena u EU za rujan 2024. na godišnjoj je razini iznosio 2,1%. Hrvatska se nalazi iznad razine inflacije EU, sa zemljama poput Estonije, Grčke, Mađarske, ali bilježi isti trend te u rujnu 2024. rast potrošačkih cijena za Hrvatsku iznosi 3,1%.
Iako smo i dalje oprezni u potrošnji, trendovi pokazuju da se malo opuštamo.
Turistička sezona se ponovno pokazala uspješnom gdje je zabilježen porast dolazaka od 4% i 1% u broju noćenja u prvih osam mjeseci 2024. u odnosu na 2023. godinu. Završetkom ljetne sezone počela je nova školska godina, planiranje budžeta za sljedeću godinu kao i svih ostalih djelatnosti da se uspješno privede kraju tekuća godina.
Trend rasta se nastavlja
U zadnjih godinu dana (listopad 2023. – rujan 2024.) u odnosu na godinu prije cijene u sektoru robe široke potrošnje (FMCG), mjerene NIQ-ovim panelom trgovine, prosječno su veće 4%, dok je konzumacija viša za 5,4% pa je ukupni obrtaj promatranih kategorija 9,6% veći.
Gledajući od početka ove godine (siječanj – rujan 2024.), cijene su više za gotovo 3%, konzumacija za 5,4%, a ukupni je promet 8,3% veći nego u prvih devet mjeseci 2023. godine. Zdravi rast se nastavio te dolazi od većih cijena kao i od povećane konzumacije.
Podaci u nastavku odnose se na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 150 kategorija, za razdoblje listopad 2023.– rujan 2024., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2024. – rujan 2024., za prehranu i neprehranu. Neke značajne kategorije nisu uključene, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku), te svježeg voća i povrća, već samo one koje NIQ redovno prati putem panela trgovine (“Market Track”).
Kakva je struktura sektora robe široke potrošnje?
U ukupnoj prodaji robe široke potrošnje na tržištu Hrvatske prehrana čini 86%, a neprehrana preostalih 14% – u zadnjih godinu dana te od početka godine. Brendovi predstavljaju 80% ukupne prodaje robe široke potrošnje na tržištu, dok trgovačke robne marke (TRM) nose udio od 20%.
Raste li važnost trgovačkih robnih marki uslijed rasta cijena?
Na godišnjoj razini njihova vrijednosna prodaja raste sporije nego brendovima (TRM 8%, brendovi 10%), dok od početka godine njihova konzumacija (+7%) ipak raste većom stopom od rasta ostalih robnih marki (4,4%). No, zbog niže cijene samo manjim dijelom pridonose rastu ukupnog prometa.
Kolika je “inflacija” robe široke potrošnje (koliko su prosječno veće cijene)?
Ukupno 4% na godišnjoj razini, a gotovo 3% od početka godine.
Koliko “konzumiramo” (kakva je količinska potrošnja)?
Imamo stabilan porast količinske potrošnje od 5,4%, kako na godišnjoj razini (od listopada 2023. do rujna 2024. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci), tako i od početka godine u odnosu na devet mjeseci 2023. godine.
Što smo najviše “konzumirali”?
Šećera 47% više u zadnjih 12 mjeseci nego u istom periodu godinu prije, povrtnih sokova 40% više, sportskih (izotoničnih) sokova 36%, ledene kave 31%, vlažnog toaletnog papira 29%, sredstava za uklanjanje mrlja i sredstava za uklanjanje šminke oko očiju po 26%. Najveći porast količina zabilježen je u kategoriji njege kože oko očiju, gotovo 49% više nego u istom periodu prethodne godine.
U ukupnoj prodaji robe široke potrošnje na tržištu Hrvatske prehrana čini 86%, a neprehrana 14% udjela
Što je najviše poskupjelo ove godine?
Čokolade za kuhanje – čak 30% u zadnjih godinu dana u odnosu na lani, dok od početka godine bilježe rast cijena od 41%! Od početka godine kondomi, njega usana i čokoladne table bilježe porast cijena od 20%, sportski (izotonični) napitci i čokoladna iznenađenja 16%, vina, praline, sredstva za uklanjanje prašine, deterdženti za pranje rublja i pilinzi za lice po 15%, kakao, male čokoladice i prutići, dodaci prehrani (vitamini i minerali) i zaštita kože od sunca po 13%. Nešto više od četvrtine kategorija bilježe dvoznamenkasti rast cijena u zadnjih godinu dana.
Kakva je količinska prodaja kategorija koje su skuplje?
Ovisno od kategorije do kategorije. Količine su pale čokoladama za kuhanje, čokoladnim tablama i kondomima, dok dodaci prehrani (vitamini i minerali) i vina bilježe blagi pad količina. Ali količine su rasle sportskim (izotoničnim) napitcima, pralinama, deterdžentima za pranje rublja, njezi usana, zaštiti kože od sunca, pilinzima za lice i sredstvima za uklanjanje prašine.
Što nam je jeftinije?
U zadnjih godinu dana šećer za 29% (37% od početka godine), toaletni papir za 7%, jaja i vlažni toaletni papir za 6%, smrznuta tijesta za 4%, brašno i hrenovke za 3%, sirevi za 1%. Svemu jeftinijem je uglavnom rasla i konzumacija, osim toaletnom papiru.
SEMAFOR PREHRANE
Prehrana (oko 100 kategorija u ukupnoj “košarici”) bilježi rast od 9% na godišnjoj razini, a 8% od početka godine. Godišnje količine rasle su 2,8%, a od početka godine 2,3%. Cijene su u prehrani zabilježile rast od 6,2% na godišnjoj razini, a 5,5% od početka godine.
Trgovačke robne marke (TRM) u prehrani bilježe veći porast količina uz nižu stopu rasta cijena nego brendirani proizvodi, što se odražava na nižu stopu rasta vrijednosne prodaje od prosječne. Naime, u zadnjih godinu dana TRM bilježe rast od 8%, a brendovi od 9,5%, dok količinski TRM rastu 3,6% uz rast cijena od 4%, a brendovi bilježe iznadprosječni rast cijena od 7%. Od početka godine imaju jednak trend i TRM i brendovi – TRM uz prosječno 3,3% više cijene, imaju i 4% veću konzumaciju što rezultira rastom prodaje od 7,3% (vs. 8% brendovi).
Najvećih 10 kategorija hrane i pića (vrijednosno) čine 47% prometa prehrane i zajedno su ostvarile gotovo 7% veću prodaju od početka godine, dakle nešto ispod prosjeka, od čega većina uslijed viših cijena (samo sirevi bilježe smanjenje cijena u odnosu na prvih devet mjeseci u 2023. godini), dok dvije trećine bilježi rast i uslijed veće konzumacije.
Od vodećih 10 kategorija, dvoznamenkast rast prometa (uz veće cijene i konzumaciju) bilježe jaka alkoholna pića i sladoledi, dok salame i mesne prerađevine i pivo imaju iznadprosječan rast. Rast nešto ispod prosjeka prehrane (uz rast cijena i konzumacije) imaju još vode i gazirana pića. Kava raste, ali uz pad količina, dok mlijeka padaju i količinski i vrijednosno uz rast cijena.
Sljedećih 10 kategorija čini nešto manje od 20% prehrane i rastu blago iznadprosječno. U prvih devet mjeseci najviše su vrijednosno rasli sportski (izotonični) sokovi (60%) zbog rasta konzumacije i cijena. Visok rast, uz veću konzumaciju, imaju jogurti, male čokolade i prutići te paštete, dok veći prometi sokova dolaze od viših cijena (uz stagnaciju konzumacije). Čokoladne table bilježe najveći porast cijena među vodećih 20 kategorija, čak 20%, što je utjecalo na pad konzumacije, ali ipak pozitivan rast prodaje.
Od promatrane 94 kategorije, niži promet od lani imalo ih je devet, niže cijene 15, a nižu konzumaciju (količinsku prodaju) njih 24.
SEMAFOR NEPREHRANE
Neprehrana (pedesetak kategorija u ukupnoj “košarici”) u zadnjih godinu dana raste 12%, a od početka godine 11%. Godišnje količine veće su za 7%, a od početka godine oko 7,4%. Cijene su na godišnjoj razini više za 5%, a od početka godine za nešto preko 3%.
Trgovačke robne marke (TRM) vrijednosno su rasle manje od brendova. Na godišnjoj razini rast TRM-a iznosio je 6%, a brendova 13,6%, dok je od početka godine TRM u plusu 5% u odnosu na 12% rasta brendova.
Slično kao kod prehrane, 10 prometom najvećih kategorija čini polovicu cjelokupne neprehrane, uz rast nešto niži od prosjeka (10% od početka godine) i uz 9% više cijene.
Snažan rast (iznad prosjeka, uz veće količine i cijene od prosjeka) imaju preparati za akne, sredstva za uklanjanje prašine, gelovi za tuširanje, sredstva za strojno pranje posuđa, balzami i regeneratori, njega kože lica, zaštita kože od sunca, sredstva za oblikovanje kose, sredstva za čišćenje toaleta, sredstva za pranje lica i pilinzi za lice. Deterdženti za pranje rublja uz njegu usana rastu (vrijednosno) značajnije uz nešto niži prosječni rast količina, a sredstva za uklanjanje mrlja rastu snažno uz niže cijene.
Neprehrana (pedesetak kategorija u ukupnoj “košarici”) u zadnjih godinu dana raste 12%, a od početka godine 11%
Ukupno 57% neprehrambenih kategorija bilježi iznadprosječan rast vrijednosti od početka godine te većina bilježi sličan trend (rast količina uz rast cijena). Iznimka su (od početka godine) toaletni papiri (stagnacija količinske prodaje uz pad cijena), pjene za kupanje (pad prodaje uz smanjenje količina i stagnaciju cijena) te sredstva za čišćenje tepiha i tapisona (pad prodaje uslijed pada količina i većih cijena).
IZGLEDI ZA 2025. GODINU
U pogledu na trendove koji obilježavaju tržište svakako trebamo naglasiti kako su kupci i dalje osjetljivi na cijene, kupuju na promociji te planiraju kupnju unaprijed iako dvije trećine njih kupi i neki dodatni proizvod koji nisu planirali unaprijed.
Inflacija je usporila u mnogim dijelovima svijeta pa tako i u Hrvatskoj, stoga se izgledi za kupce poboljšavaju iako se utjecaj zadnjih nekoliko godina osjeti još uvijek. Kupci su odlučni u oprezu oko svoje svakodnevne potrošnje zbog daljnjih geopolitičkih, ekonomskih i ekoloških promjena u mjesecima koji dolaze te usmjeravaju potrošnju tamo gdje je najvažnija. Sukladno tome, prelaze iz oprezne u ciljanu potrošnju i odlučni su ostati otporni na nedaće. Budući da balansiraju među životnim prioritetima, prostora za rast ima, samo ga je sve teže naći te su pokretači ovih teških izbora ključni za rast prodaje i konzumaciju u 2025. godini.
