Prije 26 godina u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, hrvatske vojne i redarstvene snage za samo 84 sata oslobodile su 10 400 četvornih kilometara teritorija od okupacije pobunjenih Srba. Uspjeh Oluje utjecao je i na završetak rata u BiH te kasniju mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, a oslobađanje Knina bilo je kruna akcije.
U zoru 4. kolovoza 1995., počinje vojno redarstvena operacija Oluja. Zapovijed za napad izdana je u 5 ujutro. U akciju je krenulo gotovo 200 000 hrvatskih vojnika, a u napad na neprijatelja išlo se iz 30 smjerova. Srpske snage odgovorile su granatama na Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac i druga okolna mjesta. No, akcija Oluja napredovala je munjevito. {media}Već drugog dana operacije, 5.kolovoza, provedeno je 80 posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova opet je bila slobodna, među njima Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Toga dana oslobođen je i Knin, središte neprijateljske pobune u Hrvatskoj.
“Može pozdrav? Pozdrav Sisku, Lepoglavi, Konavlima, Osijek! Ovo mi je najsretniji dan u životu!”Oslobađanjem Knina ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluje, ali i cijelog Domovinskog rata.
Ratni ministar obrane Gojko Šušak.”U bivšim sektorima Sjever i Jug vojne operacije su završene.”Točno u podne toga dana na kninskoj tvrđavi zavijorila se hrvatska zastava. Evo što je tada rekao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
”Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne, nezavisne Hrvatske.”Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa Srpske vojske Krajine hrvatskom generalu Petru Stipetiću značila je kraj operativnog dijela akcije. Ni sam vojni vrh nije tada mogao vjerovati da će akcija biti završena tako brzo i efikasno. U akciji je život za domovinu dalo 196 pripadnika oružanih snaga, a najmanje 1100 ih je ranjeno. Bila je to najsjajnija vojna operacija u hrvatskoj povijesti i kao takvu svake godine ju i slavimo. No, proteklih godina ta je proslava često puta bila pozornica za zviždanje političarima. Ipak, poneki su zaslužili i pljesak. Pa je tako prošle godine u Kninu bio potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević te tako probio led.
“Došao sam ovdje u Knin kao član Vlade. Jer smatram da ova Vlada i većina ima zadatak da smanji i smiri tenzije u društvu”.A ove godine predsjednik Zoran Milanović iznio je ideju za izmještanjem proslave Oluje iz Knina. Predložio je primjerice Petrinju, ali i druga mjesta te gradove koji su oslobođeni u Oluji. No, nije vladajućima to sjelo. Ministar branitelja Tomo Medved.
“Knin, kao središnja i stožerna točka, ostaje. Svake godine se u Kninu obilježavala obljetnica, tako će to biti i ubuduće.”Čini se da je Kninu samo ta proslava i ostala.
