Može li se i kako zaustaviti ili poništiti val poskupljenja uslijed uvođenja eura u Hrvatskoj, pitanja su koja prvih dana 2023. godine brojni građani postavljaju, kao i ona o odgovornosti za novi udar na njihov standard. Dok su puna usta kritika, provjerili smo s onima koji su povisli cijene zašto su to napravili.Tek kada su neopravdana poskupljenja nastupila, iz Vlade su počeli razmišljati o crnim listama ili novom zamrzavanju cijena. Uoči ulaska u eurozonu tek su izradili Etički kodeks koji ne predviđa sankcije za prekršitelje odredbi o konverziji kuna u eure. Je li sada kasno i zašto Vlada nije prije reagirala, upitali smo Silvana Hrelju iz HSU-a. ”Ako se zalažete za slobodno tržište, jako je teško diktirati i postavljati cijene”, odgovorio nam je.
”Očekivati da ćeš Vlada baš sve napraviti je malo malo problematično u jednom zrelom društvu. Osobno mislim da je vrlo neodgovorno podizanje cijena i zaokruživanje na više. Fali malo u našem društvu tog aktivizma i tog inata. Brate kad vidiš da te da te netko na zdrave oči vara pa nemoj više kod njega kupovati”.
Nova poskupljenja zadaju jak udarac velikom broju umirovljenika koji su među socijalno najugroženijima u zemlji.
”Znam da će im biti samo teže, bez obzira na to što je Vlada učinila velike napore i iz budžeta dala tri dodatka za umirovljenike s najnižim primanjima. Međutim to se kroz vrijeme sve istopi. Društvo u kojem poduzetnici i trgovci misle isključivo na svoju zaradu i svojim profit, nije zdravo društvo jer ne misle uopće na svoje sugrađane i na svoje kupce”.
Među onima koji su povisili cijene je frizer Josip Kežić. Za Media servis je istaknuo da poskupljenje nije značajno, svega 4 do 5 kuna po usluzi, a objasnio je i zašto.
”Cijene smo zapravo trebali povisiti još i ranije. Folija koja je prije bila 80 kuna sada se kod nekih trgovaca prodaje i po 170 kuna, plin i struja su u odnosu na prije dvije godine četiri puta skuplji, radnicima više ne možemo isplaćivati plaće kao prije dvije godine jer su i njihovi privatni troškovi znatno viši. Najam prostora i režije su nam s 5.000 kuna porasli na oko 10.000 kuna”.
Pa je izdvojio i jedan problem kojeg, kaže, nitko ne komunicira.
”A to je kako se uz inflaciju i poskupljenja uopće ne spominje povećanje granice od 300 tisuća kuna za paušalce. Ako smo podigli cijene, onda puno ranije upadamo u više porezne razrede nego ranije”.
”Prva manipulacija s eurom je nastala tijekom lipnja i srpnja i prije dvojnog iskazivanja cijena kada su cijene svih prehrambenih proizvoda skočile do 20 posto”, upozorio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. Rekao nam je da je na taj prvi nekorektan korak trgovaca upozoravao premijera Andreja Plenkovića na sjednici GSV-a još u rujnu.
”Ovo što se sada dogodilo nakon 1. siječnja je kap u moru svih onih poskupljenja koja su se događala tijekom cijele godine. Vlada je trebala daleko prije reagirati i mislim da je sada previše kasno za tu cijelu priču nažalost. Naš sindikalni odgovor je bio i ostat će kolektivno pregovaranje, povećanje plaća i to je jedini alat kojim mi možemo pomoći ”.
Ipak ističe, prostora za intervenciju ima iako je taj lanac sada teže razbiti. Pritom se osvrnuo i na obrazloženje da Vlada ne može reagirati na slobodnom tržištu.
”Kada vi kao Vlada dajete novac nekome iz državnog proračuna kojeg pune svi građani Republike Hrvatske, onda ne možemo govoriti o slobodnom tržištu, kao što su oni nas uvjeravali da oni ne mogu intervenirati”.
”Državni inspektorat u Hrvatskoj je već dugo neefikasan i možda je ovo prijelomni trenutak da konačno i ta institucija postane efikasna”, zaključio je Novosel.
