Predstavljajući na Vladi konačni prijedlog Zakona o doplatku za djecu, koji bi trebao stupiti na snagu 1. ožujka 2024., državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je da je svrha jačanje potpore obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece i da uključuju obitelji slabijeg imovnog stanja.
‘‘Mijenjaju se dohodovni cenzusi kao uvjet za ostvarivanje prava za doplatak za djecu sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovica na 140 posto proračunske osnovice, a sve u cilju proširenja broja korisnika prava kao i djece za koji se ostvaruje ovo pravo. Prema preliminarnim procjenama broj korisnika koji ćemo obuhvatiti ovim izmjenama je 271 000 korisnika, a prosječan broj djece je oko 511 tisuća‘‘.
Istovremeno se mijenjanju i dohodovni cenzusi za utvrđivanje pojedinačnih iznosa doplatka za djecu.
‘‘Pritom se u skladu s navedenim dohodovnim razredima istovremeno predlaže i povećanje svote doplatka za djecu za sve korisničke skupine i to od 30 do 60 eura. Naglasila bih samo da pronatalitetni dodatak koji je sastavni dio Zakona o doplatku za djecu ostaje za treće i četvrto dijete i iznosi 66, odnosno 133 eura‘‘.
A u isto vrijeme će se moći koristiti doplatak za djeci i inkluzivni dodatak, čije je detalje kroz Zakon objasnio resorni ministar Marin Piletić.
Naime, objedinjuju se četiri različite vrste potpora osobama s invaliditetom.
‘‘Riječ je o pravu na osobnu invalidninu, doplatku za pomoć i njegu, uvećanom dječjem doplatku i novčanoj pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom. Kroz Zakon predloženi su mjesečni iznosi u pet razina od 138 do 720 eura‘‘.
Potom je predstavio izmjene četiri mirovinska zakona koje je nazvao nastavkom mini reforme, a cilj im je povećanje broja korisnika mirovina iz I i II stupa.
‘‘To se misli postići povećanjem i omogućavanjem jednokratne isplate u visini do 20 posto ukupnog kapitaliziranih sredstava u drugom stupu, potom povećanjem dodataka koji se određuje na osnovnu mirovinu iz prvog stupa i to u visini od 27 posto, umjesto dosadašnjih 20,25 posto, te omogućavanjem isplate mirovina iz drugog stupa bez usklađivanja s inflacijom uz obavezu informiranja o posljedicama takvog izbora‘‘.
Jedan od ciljeva je i povećanje prinosa obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kroz uvođenje nove vrste imovine u koje društva mogu ulagati imovinu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kao što su, npr. nekretnine, udjeli u nelistanim tvrtkama ili neuvrštene hipotekarne obveznice.
Piletić je potom naglasio još jedan cilj svih ovih izmjena:
‘‘Omogućiti veće mirovine prvenstveno 15 tisuća korisnika dvostupne mirovine kao i svih budućih osiguranika koji će korisiti dvostupnu mirovinu‘‘.
