COVID potvrde u zdravstvu i socijali, voda na ulicama Zagreba, a kosturi u ormaru zagrebačke vlasti, novi Zakon o obnovi na stolu i milijarde europskog novca za trošenje…sve to i još mnogo više izašlo je na sunce protkelog jesenskog tjedna
Hoće pa neće – COVID potvrde nisu startale u petak jer se vladajući nisu sjetili pogledati kalendar. Zaključuju kako je ipak bolje da se zahtjevni sustav provjere tko se cijepio, a tko ne ili pak veći broj testiranja na tjednoj bazi, prebaci na ponedjeljak. “Cilj opravdava sredstvo”, kaže Beroš, a “sustav socijale i rada je spreman”, poručuje Aladrović. Kaže ministar nekidan i kako je “Hrvatska lijepo mjesto za život”. Bit će ljepša ako se ostvari ideja vladajućih o izjednačavanju porodiljnih naknada s plaćom i tijekom drugih šest mjeseci dopusta. uz to bi išao i obvezan očinski dopust.
“Najvažnije je da Hrvatska opstane. Bez demografije, bez ljudi, sve što ulažemo u ceste, poljoprivredu i ostalo, ima manje smisla ako nas ima manje. Demografska politika je vrlo bitna”, napomenuo je premijer Plenković. Kakvi su nam demografski podaci znat ćemo nakon popisa stanovništva. Samopopisalo se više od 40 posto ukupnog stanovništva. Na teren je ovog tjedna izašlo 8000 popisivača koji će do 17. listopada, ako ne i duže dopunjavati hrvatsku sliku stanovništva i kućanstava.
A devet mjeseci nakon petrinjskog potresa i 18 nakon zagrebačkog, predstavljene su izmjene ionako kontroverznog Zakona o obnovi. Legalizacija i imovinsko pravni odnosi nisu riješeni još od obiteljskih zadruga, pa je jasno da se država ni sada, kada ljudi doslovno nemaju krov nad glavom, time ne može baviti. Odustalo se od građanske participacije od 20 posto u konstrukcijskoj obnovi, što preuzima država. Građani će obnavljati moći sami, pod strogim nadzorom struke, a gradit će se i zamjenske zgrade za mjesta proglašena katastrofom.
“Financijska situacija u Gradu Zagrebu, koliko čujem, nije dobra, i mislim da je bitno i da premijer tome posveti pažnju. Grad Zagreb se ne može zaduživati preko određene točke, a prethodna vlast ga je dovela do ponora”, rekao je predsjednik Milanović.
A novca će trebati i za modernizaciju zagrebačke vodoopskrbne mreže. Pokazalo se to i ovog tjedna kad je ponovno plivala zagrebačka “Trešnja” nakon puknuća cjevovoda. Stradale su škole i učenički dom, ali ozlijeđenih srećom nije bilo. Kad smo kod Zagreba, prihvaćen je rebalans gradskog proračuna. Kosturi u ormaru ili ne, kako bi rekao HDZ-ovac Herman, fakture Zagreba moraju se platiti, a novca nema. “Digli ste ruku za fiktivni proračun”, upozorio je Hermana aktualni gradonačelnik Tomašević na što mu je ovaj školski odgovorio:
“Mi nismo bili odgovorni za izvršenje proračuna kao što ste vi sada. Milan Bandić i prošla uprava je iza nas, počnite nešto radite osim što stalno cvilite da ne znate što bi radili”, rekao je Mislav Herman.
Morat će se raditi na provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koji smo ovaj tjedan od europske komisije dobili predujam od 6.14 milijardi kuna. U njemačkoj je, nakon gotovo dva desetljeća Angele Merkel, na čelo države stigao Olaf Scholz sa Socijaldemokratima. Razlika od manje od dva posto potvrdila je tezu kako će koaliranja oko 20. saziva Bundestaga biti vrlo kompleksna. Scholz želi raditi sa Zelenima i Liberalima, a isto očekuje i poraženi kandidat Demokrćana Armin Laschet. Pregovori bi mogli trajati mjesecima, dokad će Merkel ostati tehnička kancelarka.
Saborska jesen je startala, već se i glasovalo, i to i Zakonu o elektroničkim medijima i Zakon o tržištu električne energije. Hrvati će tako moći birati bilo kojeg europskog opskrbljivača, koji će pak biti obavezni pripremiti transparentni prikaz usporedbe cijena usluga na tržištu.
A za kraj, transparentno je postalo mišljenje nogometnog suca Ivana Bebeka o novinaru Dalmatinskog portala, Hajduku, ali i njegovim navijačima koje je, vidljivo na snimci koja je procurila, vrijeđao, zbog čega ga je suspendirala disciplinska komisija Hrvatskog nogometnog saveza. Eto vam pouke da opreza nikad dosta, elektronički mediji sve prate.
