Iduće godine u ovo vrijeme plaćat ćemo eurima, a koji su detalji ovog transfera na novu valutu objasnili su na Nacionalnom vijeća za njegovo uvođenje.
Kako je početkom ovog tjedna najavljeno, Hrvatska od iduće godine uvodi novu valutu – euro. Nešto manje od 10 godina nakon našeg ulaska u Europsku uniju ulazimo i u eurozonu, a premijer Andrej Plenković objasnio je što očekuje građane. Istaknuo je samo neke od mnogobrojnih prednosti uvođenja eura:
“Valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo i poduzeća će nestati, imat ćemo trajnu korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa, euro će donijeti trajan i velik poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga, 65 posto turista koji dođu u RH dolaze iz zemalja europodručja.”
Hrvati štede u eurima, ali i dižu kredite u njima, zaustio je premijer dodajući kako je to još jedan od čimbenika zbog kojeg ćemo se – lako prilagoditi. Ipak, građane najviše brine sam proces prelaska, odnosno prilagodbe na cijene. Plenković ističe kako će se od 5. rujna ove do 14. siječnja 2023. godine – one iskazivati dualno.
“Cijene bi naravno, baš u cilju zaštite potrošača još punu godinu dana, dakle, cijelu 2023. će, nakon uvođenja eura, biti istaknute i u kunama. Dakle prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti i cijene u eurima, a potom ćemo plaćati u eurima, ali ćemo imati i cijene u kunama.”
Upravo je za potrošače napravljeno najviše tvrde vladajući, a na pitanje kako će građani svoje kune pretvoriti u eure odgovorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
“Bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine.”
Izgled posljednje spomenutih hrvatskih kovanica eura je u finalnoj fazi pregovora s Europskom komisijom i zemljama članicama eurozone nakon čega će one biti predstavljene Nacionalnom vijeću.
Ministar financija Zdravko Marić u svakodnevnim je brigama oko kontinuiranog povećanja cijena, a fokus javnosti posljednjih je dana na tome hoće li uvođenje eura dovesti do zaokruživanja cijena i samim time novog udara na džepove građana kojima je poručio:
“Sve mehanizme koje imamo u tržišnom gospodarstvu ćemo staviti u funkciju kako bi ipak uspjeli potaknuti efekt konkurentnosti i konkurencije kako u konačnici ne bi došlo do preljevanja i onog neželjenog efekta da kroz zaokruživanje cijena dođe do dodatnog inflatornog pritiska.”
Zakon se do 15. veljače nalazi u javnom savjetovanju, nakon toga ide u Vladinu proceduru, a Marić ističe kako je ideja da se ovaj Zakon donese do kraja travnja.
