Što je sve Hrvatska morala ostvariti i prebroditi da bi uvela euro, kako je protekla konverzija kao i što nas tek čeka bile su teme konferencije “Hrvatska, 20. članica eurozone” održane u zagrebačkoj NSK-a. Svjedočimo visokoj inflaciji i neopravdanom podizanju cijena, no svi sudionici konferencije tvrde – benefiti ulaska u eurozonu tek će uslijediti.U uvodnom dijelu konferencije premijer Andrej Plenković se zahvalio svima koji su dali svoj doprinos da Hrvatska 1. siječnjem postane 20. članica eurozone, istog dana kada smo postali i dio Schengena.
”Ne sjećam se da smo ijedan proces vodili ovoliko precizno, doslovno u dan kada je riječ o ispunjavanju obaveza i kriterija koje smo u konačnici sami sebi nametnuli, kao što je bilo s europodručjem. To znači da smo imali vrlo kvalitetno vodstvo tijekom cijeloga procesa, odličnu strukturu, kvalitetne ljude, povjerenje i partnerstvo s našim prijateljima unutar EU-a”.
Naglasio je da se sve to dogodilo u samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske i da smo danas među 345 milijuna stanovnika koji koristi drugu najjaču valutu.
”Uvjeren sam da ćemo tek nakon kraja ove godine, kada provježbamo prvih 12 mjeseci u schengenskom i europodručju, vidjeti koliko smo dobra učinili za hrvatsku gospodarstvo i hrvatske građane ostvarenjem ova dva cilja. Naravno da ćemo se tu voditi i brigom za standard naših građana”.
Od 2014. godine potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis prati Hrvatsku na putu u europodručje, a sada naglašava da je iza nas impresivno postignuće. No, to postignuće ima i negativnu stranu, neki su ga iskoristili da neopravdano povise cijene dobara i usluga.
”Ljudi su s razlogom zabrinuti zbog neopravdanog podizanja cijena. Vjerujemo da hrvatske vlasti imaju učinkovite mjere za minimiziranje rizika od neopravdanog povećanja cijena. Važna mjera je osiguravanje transparentnosti kroz dvojni iskazivanje cijena u kunama i eurima, etički kodeks je drugi. Hrvatske vlasti također šalju inspekcije koje izdaju kazne onima koji su neopravdano povisili cijene”.
Jedan od najvažnijih kotača u procesu uvođenja eura bila je i HNB. Pandemija, potres, energetska kriza inflacija, sve nas je to pratilo putem, naglasio je guverner HNB-a Boris Vujčić, a unatoč svemu tome smo uspjeli.
“Hrvatska je u srpnju 2020. ušla u tečajni mehanizam kao što je bilo planirano. To je bio ključan datum za nas. Da se taj datum odgodio, danas sigurno ne bismo bili u europskoj monetarnoj uniji, a pitanje je kada bismo ušli”.
Ulazak u europodručje, sa stajališta ministra financija Marka Primorca je ‘snažna i pozitivna poruka našim građanima, partnerima i jasan signal tržištima te dašak optimizma u izazovnim vremenima’. Potom se i on osvrnuo na poskupljenja i visoku stopu inflacije.
“Vlada RH poduzima značajne mjere kako bi zaštitila kućanstva i gospodarstvo u cjelini od porasta cijena. Također Vlada planira nastaviti s privremenim mjerama podupirati socijalno najugroženije skupine – naše umirovljenike, građane, tvrtke i poduzetnike,a sve s glavnim ciljem očuvanja radnih mjesta, kao i kupovne moći naših građana”. Put Hrvatske od rata, do ulaska u EU, a potom i u eurozonu i Scengen je, prema povjereniku EK za gospodarstvu Paolu Gentiloniju poruka mira, ali i perspektiva Ukrajini koja brani svoju zemlju od ruskog agresora.
”Uspjeh konverzije o kojoj su govorio i premijer i guverner je doista poseban, pogotovo kada znamo da je se to prvi put, prema našem iskustvu, dogodilo u vremenima visoke inflacije”.Za kraj okupljenima se video porukom obratila predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde:
”Dok se uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj, dogodilo preko noći bez ijedne greške, put do toga je predstavljao godine i godine napornog rada na rješavanju makroekonomskih neravnoteža, implementiranju važnih reformi na tržištu rada i u poslovnom okruženju. Rezultati su bili impresivni”. Potom je citirala hrvatskog književnika Marina Držića:
”Tko srce daje, cijelog sebe daje – uspjeh tog putovanja je presudno ovisio o potpori hrvatskog naroda čak u iznimno izazovnim trenucima za gospodarstvo kao što je bilo tijekom pandemije. To pokazuje hrvatsku predanost i vjeru u europski projekt”.
I potom poručila Hrvatskoj da poslu nije kraj i da treba i dalje raditi na održavanju stabilnih javnih financija i provoditi reforme.
