Sindikalisti državnih i javnih službi uspjeli su s premijerom dogovoriti povećanje plaća u rasponu od 60 do 100 eura neto. Najviše, odnosno 100 eura, dobit će oni s najnižim primanjima dok će regres u iznosu od 300 eura biti jednak za sve. Povećanje plaća odnosi se i na pravosudne službenike koji su jutros krenuli u štrajk.S velikim očekivanjima stigli su predstavnici državnih i javnih sindikata na sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem. Jedan od glavnih argumenata u pregovorima bili su im raniji štrajkovi liječnika i sudaca.
“Naravno da je to onda otvorilo i zahtjeve ostalih sindikata. Premda smo mi to tražili već i prije, ali smo htjeli pričekati na naše pregovore za granski kolektivni ugovor.” Rekao je Stjepan Topolnjak iz Sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Ni Topolnjak niti šef policijskog sindikata Dubravko Jagić nisu odbacili mogućnost štrajka kako bi prisilili vladajuće da zaposlenicima države nadoknade udarac koji nam je svima zadala inflacija.
“Policajac koji hoda po cesti nema koeficijent 1.0 kao što bi trebao imati. To je ono ispod čega nećemo ići. Nikad nije kasno za štrajk. I mi ga možemo napraviti. To nije nikakav problem. Barem ne za Sindikat policije Hrvatske.”
Dogovor je na koncu postignut. Državnim službenicima i namještenicima s najnižim koeficijentima plaće će rasti za sto eura neto, dok će oni s nešto većim koeficijentima dobiti 60 odnosno 80 eura više. Šefica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem dogovorenim je više nego zadovoljna.
“Ovo je po prvi puta da bilježim ne samo ovakav sporazum koji je, ajmo tako reći, sindikalno održiv i koji ima pristup različitim kategorijama. Ovaj put po prvi puta nismo čuli odgovor da novca nema.”
Novca se našlo za ukupno 219 tisuća službenika i namještenika, a gotovo polovina njih dobit će povećanje od 100 eura. Šef Vlade objasnio je da će se memorandumom o razumijevanju dogovoriti isplata privremenog dodatka na plaću.
“Ova odluka bi se već primjenjivala za plaću u lipnju, a bila bi isplaćena u srpnju. Dakle, netko tko danas ima plaću na temelju najnižeg koeficijenta recimo, 0,631, njemu bi sa ovih sto eura porasla plaća skoro 20 posto. 18, 19 posto. To je značajno povećanje.”
Regres će biti 300 eura i, suprotno ranijim zahtjevima sindikata, na sve će se jednako primjenjivati. Podsjetimo, Ustavni sud srušio je ideju da članovi sindikata mogu imati veća prava od onih koji to nisu. Šprem je ponovila da se ne slaže s takvom odlukom suda. Od ideje ne odustaju.
“U što skorijem vremenu moramo iznaći model zajedno s Vladom RH da se kroz izmjene novog Zakona o radu to pitanje regulira na pravni način i da Ustavni sud neće moći intervenirati i ponovno, po treći put, srušiti neku priču.”
No, vratimo se današnjem dogovoru za koji premijer kaže kako je riječ o privremenoj odluci s trajnim efektom, a sve kako bi do rasta plaća došlo već u srpnju.
“(…) Jer će ona biti ugrađena u buduće plaće temeljem Zakona o plaćama državnih i javnih službi odnosno uredbi. (…) Vjerujem da će svi, kada se ovo pojasni i kada pripremimo detalje, dakle, hodogram je sljedeći – naši će kolege Piletić i Malenica razgovarati s gospođom Šprem, gospodinom Jagićem i drugima, dogovoriti sadržaj jednog dokumenta, jedan memorandum o razumijevanju koji će onda biti temelj za donošenje odluke Vlade.”
A ta će odluka biti predstavljena na sjednici Vlade idućeg tjedna. Za ovo povećanje plaća država će na godišnjoj razini morati izdvojiti oko 430 milijuna eura. Sve u svemu, novca očito ima, a Plenković tvrdi da dogovor nije pao zbog nadolazećih izbora i straha od potencijalnih štrajkova.
“Niti su izbori, niti je strah, a financijski smo, kako kaže u Kiklopu, dovoljno jaki da prebacimo front u Mađarsku.”
Ono što sindikalisti i Vlada smatraju najznačajnijim u ovoj priči jest da će se primanja najviše povećati upravo onima koji imaju najniže plaće.
