Dok se borimo s nesnosnim vrućinama, rijetko tko razmišlja o sezoni grijanja. No, cijela Europa sa zebnjom je gledala prema Moskvi koja je ipak odlučila da će plin poteći plinovodom Sjeverni tok 1. Katastrofa s plinom je izbjegnuta, barem zasad. Šefovi EK više ne vjeruju Rusiji, pa su predstavili plan za štednju plina i apeliraju na zamjenu plina drugim gorivima. Iako je naša zemlja bogata obnovljivim izvorima energije, kaskamo s njihovim korištenjem, a sa svih strana stiže poruka: Štedite.Od 1. kolovoza kreće realizacija plana Europske komisije za štednju energenata. Potrošači bi na dobrovoljnoj osnovi trebali bi smanjiti intenzitet hlađenja tijekom ljetnih mjeseci, a tijekom zimskih grijanje smanjiti za nekoliko stupnjeva. Gdjegod je moguće plin bi se trebao zamijeniti drugim gorivima, osobito obnovljivim izvorima energije. No, tu dolazi do prvog problema. Ako gledamo našu zemlju, iznimno smo bogati prirodnim izvorima, ali ne iskorištavamo ih dovoljno. U najgorem scenariju imamo za čime posegnuti. No, je li to slučaj i za cijelu EU upitali smo energetskog stručnjaka Davora Šterna.
”Ja mislim da nema alternativu i da će se to pokazati u vrlo kratko vrijeme, nastupom jeseni. To da se moramo prisiljavati na štednju, ako je to u okviru energetske tranzicije, klimatskih promjena i tako dalje, onda sam spreman na to. Ali da se to na ovaj način događa i da se nije mogao način drugi način da se kazni Rusiju za invaziju na Ukrajinu, s tim se ne bih složio i mislim da je tu bilo još puno drugih stvari koje su se mogle napraviti”.
Hrvatska je već najavila da će u aktualnoj energetskoj krizi udvostručiti kapacitet LNG-a na otoku Krku te kako planira udvostručiti kapacitete i Jadranskog naftovoda. Skladište podzemnog plina Okoli popunjeno je 45 posto, a očekuje se da će do 1. listopada biti popunjeno 92 posto. Premijer Andrej Plenković umiruje građane i ističe kako naša zemlja ima spreman plan intervencije.
”Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom, mi ćemo taj plan dodatno ažurirati, imati spremne mjere upravo na način da se osigura sigurnost opskrbe, da se kućanstva zaštite na način da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva, a ista je ambicija i za gospodarstvo”.
Direktor HUP-a Damir Zorić i sam je uskočio u vlak zvan ‘Štednja’. Poručio je da bi u ovim prilikama bilo neracionalno razbacivati se i ne razmišljati o uštedama, a još manje bi bilo racionalno ne razmišljati kako održati gospodarstvo.
”Ako gospodarstvo padne onda smo u još većem problemu. Onda nećemo imati ni energije ni gospodarstvo. Problem se udvostručuje. Treba pronaći neko rješenje. Naš primarni cilj je održati gospodarstvo”.
Iz ustiju ministra gospodarstva Davora Filipovića još nismo čuli konkretne preporuke građanima kako da uštede energiju, kaže: to će objaviti idućega tjedna. Do tada ima ministar povjerenja u Hrvate.
”Naši ljudi više manje znaju što treba činiti kada žele uštedjeti energiju i kada se želi smanjiti potražnja”.
A metropola je poduzela konkretan korak u pomoći svojim stanovnicima u svladavanju energetske krize. Otvoren je Energetski infocentar – aplikacija preko koje građani mogu provjeriti koliko bi energije uštedjelo postavljanje solarnih panela na zgradama i kućama. Kalkulator ponudi kolika je kvadratura krova potrebna za solarne ćelije te izračuna – koliki je povrat investicije te kada ćete do povrata doći.
Što nam drugo preostaje nego štedjeti. A hoće li se neki odreći kojeg stupnja na termostatu ili se okrenuti primjerice solarnim panelima, na svakom je pojedincu, a s obzirom na aktualno stanje u državi, sigurno to mnogi već i rade.
