Čelnici 27 zemalja članica Europske unije sinoć su održali sastanak na vrhu preko videoveze nakon kojeg su iskazali važnost povećanja proizvodnje cjepiva unutar Unije, ali je izostala jednoglasna podrška planu Komisije da blokira izvoz cjepiva zemljama s vlastitom proizvodnjom i većom procijepljenosti. Raspravljali su i o pravednoj raspodjeli doza između članica. Premijer Andrej Plenković je naglasio da su pokušali naći što veće razumijevanje da se, u jeku problema s dostavom AstraZenecinog cjepiva, zemljama koje su više naručile tog cjepiva, među njima i Hrvatskoj, raspodijeli dodatnih 10 milijuna doza Pfizerovog cjepiva.
“Da otprilike 6-7 članica kojima nedostaju doze AstraZenece koje nisu došle budu kompenzirane s odgovarajućim dozama Pfizera i na taj način riješe taj problem u dinamici isporuke i da se otprilike iznivelira nivo procijepljenosti kroz prvi i drugi semestar. Hrvatska je umjesto 100 posto dosad obećanih doza AstraZenece dobila samo 17 posto i to je razlog zbog čega nam fale.” Nitko nije mogao predvidjeti problem zastoja u isporuci, kao ni nuspojave i suspenziju cijepljenja i zbog toga je došlo do problema na terenu, dodao je Plenković.
“Gdje dio ljudi zbog svih tih informacija koje kolaju eterom nije bio spreman niti prihvatiti to cjepivo. Zato smo smatrali da povrh simboličkog cijepljenja moramo vratiti povjerenje i reći da su sva cjepiva jednako učinkovita i da se treba osigurati dostava cjepiva tako da EU dobije od AstraZenece sto posto dogovorenog, a ne 30.” Kome će i kako biti raspodijeljeno tih 10 milijuna doza Pfizerovog cjepiva sada je na stalnim predstavnicima članica u Bruxellesu. Na pitanje je li jučer moglo doći do dogovora da nije bilo inzistiranja austrijskog kancelara Sebastiana Kurza da i njegovoj zemlji pripadnu neke od dodatnih doza Pfizera, Plenković odgovara:
“Nije se to moglo jučer napraviti. Da smo bili fizički u Bruxellesu možda. Ključ je toga da onaj tko nema problem ni ne razumije u čemu je problem. To je jučer bilo jasno kao dan, jer je stvar u biti dosta banalna. Otprilike 405 milijuna ljudi spada u one države koje nemaju problem, a 40 milijuna se nalazi u državama koje ga imaju. Ako na pametan način podijelimo 10 milijuna doza onda će države koje imaju manje riješiti problem u zastoju, a one koje imaju više neće ni osjetiti da su nešto propustile. To je cijela bit.” Naglasio je smisao te distribucije.
“Ako nekome treba više da s aktualnog postotka dođe na prosjek procijepljenosti ostalih, a nekome manje, onda će se tome kome treba manje dati manje, a onome kojem treba više dobit će više. Mislim da bi po trenutnoj tablici Bugarska trebala dobiti najviše.” Cilj je da se do ljeta dođe do 50 posto cijepljenih, istaknuo je. Komentirajući prijetnju Komisije da će blokirati izvoz cjepiva rekao je da će EU dopuštati izvoz, ali će ga kontrolirati.
“Oni žele imati kontrolu izvoza jer je na taj način jedino realno procjenjivati što te kompanije rade koliko tih cjepiva na kraju ode u druge zemlje.” Ponovio je da je problem nastao s AstraZenecom te je istaknuo da je stav Europske unije da kompanije koje proizvode na europskom teritoriju moraju ispunjavati svoje obaveze. Na pitanje je li Hrvatska pogriješila što je naručila najviše doza AstraZenece, rekao je da su na početku sve informacije upućivale da će to cjepivo prvo dobiti zeleno svjetlo te da su na preporuku struke naručili 2,7 milijuna doza AstraZenece te nešto manje drugih cjepiva, jer je u Hrvatskoj oko 3,4 milijuna odraslih, a prema procijeni cijepljenju bi se odazvalo oko 2,5 milijuna.
“Ako je to tako onda je naša logika bila ajmo naručiti otprilike dva i pol puta više doza nego što nas ima, pa ćemo sigurno procijepiti sve, što ostane možemo donirati i pomoći zemljama u susjedstvu. Sad smo naručili mislim oko 8,7 milijuna doza, a recimo da će se procijepiti dva i pol milijuna. Kada nam jednom sve to stigne imat ćemo viška cjepiva, puno više nego što nam treba.” Neke zemlje su naručile pet puta više nego što imaju stanovnika, napomenuo je Plenković i rekao da je Hrvatska bila realna u narudžbi i da će se naći način za kompenzaciju. Što će biti ako dođe do povećanja cijene AstraZenece što su iz kompanije istaknuli kao mogućnost, Plenković je rekao da je Hrvatska postupala racionalna i da je za razliku od nekih zemalja EU-a slušala EMA-u i WHO da dobrobiti AstraZenece nadilaze rizike. O uključivanju američkog predsjednika Joea Bidena na sastanak rekao je:
“Biden je htio poslati poruku, dva mjeseca nakon što je stupio na dužnost, da želi suradnje Amerike. Otprilike America is back, multilateralism works. To je nekakav rezime.” Osvrnuo se i na rusko cjepivo Sputnjik V.
“Što se tiče registracije Sputnjika. Točno je da taj proces traje i trajat će još više tjedana i EMA sudjeluje u toj verifikaciji, a mi smo im i prije rekli da je najveći problem nastao kada su nacionalne agencije za lijekove prije od EMA-e krenule odobravati ova druga cjepiva.” Još jednom se osvrnuo na probleme s AstraZenecom te je istaknuo da je jedan od načina da se zaštita traži pravnim putem na razini Komisije.
“Naš je stav da moramo dobiti doze koje smo tražili, ako je očito da ih se neće dobiti ili će toliko kasniti da neće biti relevantne onda treba tražiti naknadu štete. Tu je stvar jasna. Znali su i oni kada su potpisivali tolike ugovore da to nije lako proizvesti.”
