Gradovi i mjesta pod vodom, autobusi koji građane odvoze na sigurno – takve slike donijelo je uništenje brane Nova Kahovka u oblasti Herson u južnoj Ukrajini. Odgovornost ne preuzimaju ni Rusi ni Ukrajinci nego se međusobno optužuju za udar na branu.”Uništenje brane Kahovka najveća je katastrofa koju je čovjek izazvao u posljednjih nekoliko desetljeća i negativno će utjecati na okoliš i živote stotina tisuća ljudi”, ovim je riječima uništenje brane na rijeci Dnjepar opisao predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak. On kaže da su je raznijele agresorske snage dok Rusi tvrde suprotno. Ukrajinski čelnik regionalne vojne uprave Oleksandr Prokudin pozvao je građane na evakuaciju s područja kojem su zaprijetile poplave.”Dragi stanovnici Hersona, ruska vojska izvela je još jedan teroristički čin. Raznijeli su branu Kahovka. Počinje evakuacija iz zone opasnosti. Aktivirane su sve službe. Molim vas uzmite svoje dokumente i druge bitne stvari i pričekajte autobuse za evakuaciju. Molim vas, učinite sve kako biste se zaštitili i odmah napustite zonu opasnosti.”
Kao što rekosmo, Rusi odbacuju odgovornost i prozivaju Ukrajince. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u telefonskom razgovoru s ruskim novinarima poručuje: “Odgovornost za sve posljedice leži na kijevskom režimu”.”Definitivno je riječ o namjernoj sabotaži ukrajinske strane koju je planirao i izveo kijevski režim.”
Iz Međunarodne agencije za atomsku energiju su rekli kako pucanje brane nije uzrokovalo neposrednu opasnost za funkcioniranje nuklearke Zaporižja koja se nalazi sjevernije od Kahovke. S druge strane, Reuters prenosi poruku ukrajinske agencije za atomsku energiju Energoatoma u kojoj tvrde da brzo pražnjenje Kahovke predstavlja dodatnu prijetnju najvećoj nuklearnoj elektrani Europe. Reakcija je stigla i od šefa NATO-a Jensa Stoltenberga.”Zbog uništenja brane Kahovka, tisuće civila su u opasnosti i uzrokovana je velika ekološka šteta. Ovo je nečuveni čin koji još jednom pokazuje brutalnost ruskog rata u Ukrajini.”
Rat u Ukrajini bio je i tema Intervjua Media servisa u kojem smo ugostili vanjskopolitičkog analitičara Branimira Vidmarovića. Pitali smo ga što se događa s tihom diplomacijom i pokušajima da se sukob riješi za stolom umjesto na bojištu.”Diplomacija je inače, u krizi sada. Prešla je na društvene mreže i lideri zemalja sami objavljuju stanja, svoje osjećaje, intencije, svjetonazore što znači da za klasičnu diplomaciju, dakle, pregovore u dubini, s ključnim igračima, ono čime se bave veleposlanstva i diplomati, to je sve nestalo.”
Jedino što je trenutno ostalo su vojni kontakti i sreća je da to još uvijek funkcionira, nastavlja Vidmarović te objašnjava.”Vojni kontakti su ono što je kroz Hladni rat i danas najpragmatičnije i najrazumnije što postoji zato što vojna lica, za razliku od laika odnosno civila političara, daleko bolje shvaćaju rizike koji mogu nastati iz eskalacije, iz nekontroliranih situacija i to još uvijek funkcionira.”
